DA LI IMA LAŽNIH SILOVANJA: Koliko često žene prijavljuju muškarce zbog seksualnog zlostavljanja?
Foto: Marina Lopičić, Dado Đilas, Ana Paunković, Beta

Istraživanje

DA LI IMA LAŽNIH SILOVANJA: Koliko često žene prijavljuju muškarce zbog seksualnog zlostavljanja?

Crna Hronika -

Srbiju su od početka ove godine potresle dve velike afere vezane za silovanje, a čiji su akteri poznate ličnosti. Prvi slučaj dogodio se u januaru, kad su glumice Milena Radulović i Iva Ilinčić sa još nekoliko devojaka optužile učitelja glume Miroslava Miku Aleksića da ih je seksualno zlostavljao, da bi se dva meseca kasnije oglasila i glumica Danijela Štajnfeld i iznela tvrdnje da ju je 2012. silovao kolega Branislav Lečić. Istraga i eventualno suđenje tek treba da utvrde da li su Aleksić i Lečić krivi.

Iva i Milena prijavile učitelja glume Miku Aleksića i pokrenule aferu o zlostavljanju
Iva i Milena prijavile učitelja glume Miku Aleksića i pokrenule aferu o zlostavljanjufoto: Ana Paunković, Dado Đilas

Uprkos čestom mišljenju da žene olako prijavljuju seksualno napastvovanje, nekoliko svetskih istraživanja pokazalo je da se čak 63 procenta nikad ne prijavi, a da je broj lažnih prijava između 2 i 10 odsto. Prema podacima FBI u SAD na osnovu istraga koje vode, u proseku ima samo osam odsto lažnih prijava.

Emotivna dobit

- Najčešće lažno silovanje prijavljuju tinejdžerke koje bi da se izvuku iz nevolje, ili čak i njihovi roditelji. Motivi za ovakve prijave su razni, od opravdanja zbog izostanka iz škole pa sve do prikrivanja preljube - navodi se u članku BBC Kanada, gde se pozivaju na izveštaj američkog Nacionalnog instituta za zdravlje:

psihijatar Mladenović
psihijatar Mladenovićfoto: Media Centar

- Prvenstveni cilj je bilo sticanje određene emotivne dobiti - stoji u istraživanju. Britansko istraživanje koje je sprovedeno u zajedničkoj akciji Krunskog tužilaštva i pravnog savetnika pokazalo je maltene iste rezultate. - Pogrešno je predstavljen stereotip da su lažne prijave silovanja česte. Uticaj ovakvih prijava na život i reputaciju lažno osumnjičenih je ogroman - piše u istraživanju, koje je obuhvatilo više primera lažnih optužbi, od maloletnice koja je slagala roditelje pa sve do devojaka koje su posle svađe prijavljivale nepoznate momke.

Štajnfeld tvrdi da je 2012. silovao kolega Lečić
Štajnfeld tvrdi da je 2012. silovao kolega Lečićfoto: Marina Lopičić, Teodora Milovanović

Psihijatar Ivica Mladenović objašnjava da žene najčešće lažno prijavljuju silovanje kako bi kaznile muškarca. - To je slučaj s muškarcima koji su ih povredili, izneverili, nisu odgovorili na njihovu pažnju. Problem je što se često u fokusu ovih žena nađu i ljudi koji zaista nisu ništa imali s njima. Tada govorimo o povređenoj sujeti i narcizmu i ovaj razlog ima veze s karakterom. One razmišljaju: "Aha, ti si mene povredio jer nisi reagovao na ljubav, e sada ćeš da vidiš" - priča Mladenović i dodaje: - U drugom slučaju imamo psihički bolesne osobe, koje umišljaju silovanje, pa ga mogu prijaviti i po 300 puta, iako je malo verovatno da se to zaista dešava. Treći, najbanalniji slučaj, ali ujedno i najopasniji jeste kad devojčice žele da dođu u centar pažnje i to tako što potenciraju svoju seksualnost. One bukvalno žele da budu primećene, a sa druge strane, nemaju odnos kakav bi trebalo da imaju s roditeljima i nisu svesne posledica koje njihovo ponašanje izaziva.

Razni motivi

Boža Spasić, bivši operativac DB, kaže da su žene ranije izuzetno retko prijavljivale silovanje, a da se broj prijava povećao nakon jačanja ženskog pokreta.

Boža Spasić
Boža Spasićfoto: Marina Lopičić

- U ruralnim sredinama je više bila osuđivana devojka koja je žrtva nego sam silovatelj. Postoji neko kvazipravilo u narodu da se silovanje retko prijavljuje. Zanimljivo je i kad dođe do lažne prijave, koja je još ređa, da su tu motivi različiti kod nepoznatih i poznatih ličnosti - kaže Spasić i nastavlja:

- Obični građani to prijave jer su ignorisani, nije im uzvraćena ljubav, osećaju se zapostavljeno. Neke poznate ličnosti u svetu to su radile da dobiju publicitet i zbog osvete nakon propalih poslovnih planova - naveo je Spasić.

Boža Spasić

Veliki protok vremena

Boža Spasić navodi da lažnu prijavu neretko karakteriše veliki protok vremena. - Uglavnom je prošlo mnogo vremena od samog događaja, te se medicinski ne može utvrditi šta se desilo, a te žrtve se pozivaju samo na psihičke probleme. U takvim slučajevima imamo i svedoke koji dotad ništa nisu znali, montirane slike i snimke - navodi Spasić.

Ivica Mladenović, psihijatar

Nezrele ličnosti

Psihijatar Ivica Mladenović navodi i da su lažne prijave česte kod nezrelih ličnosti. - Zrela osoba ima određene stavove prema sebi i drugim ljudima, dok nezrela ima potrebu da joj se svi povinuju, da ona mora da dobije sve što poželi i da bude u centru pažnje. Zato nezrele osobe češće i prijavljuju lažne slučajeve - dodaje naš sagovornik.

Nebojša Milosavljević, advokat

Teško dokazivo delo

Advokat Nebojša Milosavljević kaže da je silovanje samo po sebi, ako se ne prijavi u prva 24 sata, teško dokazivo delo. - Lažno prijavljivanje je takođe krivično delo, a njega u našem okruženju ima malo. Čak i slučajevi koji su mi poznati završili su se mirno, jer najčešće muškarci koji su bili lažno optuženi nisu želeli da nastavljaju tu priču i vuku se po sudovima, već samo da sve zaborave. Specifično je da se to najčešće događa među ljudima koji jesu imali neku vrstu emotivnog odnosa.

Radoš Bajić

Ne odričem se Lečića

Bajić uz kolegu
Bajić uz kolegufoto: Nemanja Nikolić, Zorana Jevtić

- Hoću da zažmurim, da izbegnem i da preskočim, ali ne mogu a da ne kažem o kolegi Lečiću. Ako je tačno da je čudovište, da mu je mlada koleginica Danijela bila žrtva - snažno se solidarišem s njom, ali žalim i nju i njega. Jer je sve ružno i prljavo. Šta se pre devet godina dešavalo između ta dva ljudska bića - znaju samo bog i njih dvoje. Ako je učinio to gnusno delo, neka odgovara. Lečića sam nazvao kolegom, što on i jeste. Za razliku od mnogih gromada koje su ga s prezirom izopštile iz podela predstava koje je doskora s njima igrao - ja ga se ne odričem. Jer je to krajnje licemerno. Marketing je čudo. Samo sudskom presudom nekome se može oduzeti pravo na rad. I to u veoma specifičnim uslovima. Neka Lečić igra svoje predstave dok ne ode na robiju - pa kad sud utvrdi ko je počinio zlodelo za koje je optužen, nađite drugog. Nek mu ne presuđuju oni etički apostoli čiji to nije posao. Ima ko će - napisao je između ostalog glumac i producent Radoš Bajić u autorskom tekstu za Blic.

Kurir.rs/ Jelena Ivić/ Foto: Shutterstock, Marina Lopičić, Dado Đilas, Ana Paunković, Nemanja Nikolić, Zorana Jevtić, media centar

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track