ZAGREB - Hrvatsko državno tužilaštvo saopštilo je da je su za ratne zločine počinjene tokom akcije hrvatske vojske "Oluja" 1995. godine i nakon nje bile podnete tri krivične prijave protiv ukupno deset poznatih lica, i da se vode još 24 postupka zbog ratnog zločina, i to za ukupno 159 žrtava, ali su oni još u fazi predistražnih radnji.
Predsednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić izjavio je da se prema ukupnim podacima o svim procesuiranima za ratne zločine tek pet odsto odnosi na pripadnike hrvatskih oružanih snaga.
Prema podacima Tužilaštva koje je objavio "Večernji list", tri krivične prijave za "Oluju" odnose se na ubistvo šestoro osoba u selu Grubori kod Knina za šta je pokrenut postupak protiv pet osoba, od kojih se sudi dvojici, dok je protiv dve osobe postupak obustavljen. Protiv Željka Sačića, tadašnjeg zamenika Mladena Markača, kome je zločin u Gruborima ušao u optužnicu, još se vodi istraga.
U martu 2012. podignuta je optužnica za ratni zločin u Prokljanu i Kistanju i za ubistvo troje ljudi sudi se četvorici tadašnjih vojnika.
Za ubistvo troje civila u Laškovcima i Dobropoljcima, u septembru 2001. bila je pokrenuta istraga protiv jednog vojnika, ali je obustavljena.
U odnosu na "Oluju" vode se još 24 postupka zbog ratnog zločina, i to za ukupno 159 žrtava. Svi su slučajevi u fazi predistražnih radnji, a počinioci su i dalje nepoznati. Prema podacima Tužilaštva, koje objavljuje "Večernji list", radi se o ubistvu više desetina civila i nekoliko zarobljenika u selima u širem rejonu Knina i Drniša, kao i o 27 žrtava ekshumiranih s groblja Gradina-Korenica i žrtvama iz napada na izbegličke kolone.
Tužilaštvo ističe i da je u vezi s krivičnim delima počinjenim u "Oluji" i nakon nje podneto 6.390 prijava protiv poznatih i nepoznatih lica, a među njima prijavljeno je 439 pripadnika oružanih snaga. Do sada je osuđeno 2380 lica, najviše zbog teške krađe (1.702), krađe (513), razbojstva (37) i ostalih dela protiv imovine (35), kao i ubistva (14) i silovanja (10).
"Okolnosti tih zločina kao i presude trebalo bi dobro istražiti jer su procesuirani kao "obični", iako bi se tu moglo raditi i o ratnim zločinima. S druge strane pripadnicima srpskih snaga klasični imovnski i krvni delikti računati su kao ratni zločini", rekao je predsednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.
"Osim krvnih delikata, u ratne zločine računalo se i deljenje šamara, kao što je to slučaj s Dragišom Čančarevićem koji je osuđen na deset godina zatvora, isko to što je on napravio nije bio ratni zločin", rekao je Pusić.
U nekoliko slučajeva "presude koje smo mi u nevladinim organizacijama dugo razvlačili bile su katastrofa", rekao je Pusić, ističući da je pristranost lokalnih sudova bila jako prisustna."Svaku presudu koja je u granicama normale gledamo kao dokaz da su se stvari okrenule nabolje, a onda nas nekakve presude razuvere u tome", rekao je on.
Na tvrdnje Željka Sačića izrečene u TV emisiji da je državno tužilaštvo antihrvatska organizacija jer procesuira samo počinioce s hrvatske strane, Pusić kaže da ga u tom nejoblje demantuju podaci o procesuiranima za ratne zločine.
Pokrenuto je 3.495 postupaka. U toku je 121 istraga, 87 istraga je prekinuto, a 1.249 ih je obustavljeno. Optuženo je 1.947 osoba, osuđeno 576, dok ih je 713 oslobođeno. Od toga se na pripadnike hrvatskih oružanih snaga odnosi tek pet odsto, kaže Pusić.
