HAG - Pretresno veće Haškog tribunala odbacilo je danas i drugi zahtev Radovana Karadžića za izdavanje naloga kojim bi se nekadašnji komandant muslimanskih snaga na području Srebrenice Naser Orić obavezao da svedoči u dokaznom postupku njegove odbrane.
Veće je zaključilo da "nisu ispunjeni uslovi za izdavanje subpoene u ovom predmetu, jer informacije koje se traže od Orića mogu da se dobiju iz drugih izvora ili su već dobijene". Prvi zahtev za izdavanje obavezujućeg naloga za Orića, bivši predsednik Republike Srpske (RS) je tražio u novembru prošle godine, nakon što je on odbio poziv za svedočenje.
Sudije su Karadžićev zahtev odbacile, našavši da "optuženi nije preduzeo sve potrebne mere da obezbedi Orićev dobrovoljno pristanak na svedočenje, što je jedan od uslova za izdavanje obavezujućeg naloga". Karadžić je Orićevo svedočenje tražio, jer smatra da bi ono "materijalno pomoglo njegovu odbranu", jer bi on, kako se ističe, mogao da "predoči informacije da Armija BiH, suprotno sporazumu sa UN, nikada nije demilitarizovala srebreničku enkalvu i jedinice pod Orićevom komandom su nastavile da raspolažu teškim i lakim naoružanjem".
Orić je takođe trebalo da potvrdi da je "velika količina oružja i municije švercovana u enklavu nakon što je helikopterima dostavljena na podučje u blizini Žepe, a ta "švercerska ruta" između enklava bila je od suštinskog značaja za nastavak isporuke naoružanja za Armiju BiH". Sudije su ukazale da su već čule dokaze o navedenim tvrdnjama, kao i o tome da je Armija BiH izvodila napade na srpska sela na području Srebrenice uoči početka napada srpskih snaga na taj grad u prvoj polovini jula 1995. godine.
Veće, međutim, zapaža da je Orić otišao u Tuzlu u martu 1995. i da se nije vratio u Srebrenicu do kraja sukoba. "Optuženi je u toku unakrsnog ispitivanja svedoka optužbe Roberta Frankena ukazao da je Orića, u njegovom odsustvu, zamenio Rasim Bećirović", navodi se u odluci pretresnog veća. Veće smatra da Orić ne bi bio u mogućnosti da svedoči ni o napadu Armije BiH pre napada Vojske RS na Srebrenicu, kao ni o navodu optuženog da je Vlada BiH "žrtvovala Srebrenicu i njeno stanovništvo, kao deo šire strategije da u konačnom razrešenju rata dobije delove Sarajeva".
Karadžića optužnica tereti za genocid u Srebrenici, progone nesrpskog stanovništva sa velikih područja BiH, za teror nad sarajevskim civilima snajperskim delovanjem i granatiranjem i za uzimanje pripadnika UN za taoce. Protiv Orića je u Hagu vođen postupak zbog zlostavljanja i premlaćivanja na smrt "nekoliko lica srpske nacionalosti u Stanici policije u Srebrenici i u zgradi policije koja se nalazila iza zgrade Skupštine opštine Srebrenica", u periodu od septembra 1992. do marta 1993. Orić je bio osuđen na dve godine zatvora i odmah pušten na slobodu, jer je u pritvoru odslužio kaznu. U žalbenom postupku, Orić je bio oslobođen svih optužbi.
