Slušaj vest

Pojedini prestupnici u Srbiji kazne za počinjena krivična ili prekršajna dela umesto u zatvoru služe u domovima kulture, bibliotekama, bolnicama, staračkim domovima! Trenutno 172 osuđenika izvršavaju kaznu rada u javnom interesu, a obavljaju različite poslove u korist društvene zajednice.

Sve više ugovora

- Prva takva kazna upisana je u Matičnu knjigu u januaru 2007. U toku 2024. godine je izrečeno 111 kazni rada u javnom interesu za krivična dela i 827 kazni za prekršaje - kažu iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), čija je Poverenička služba nadležna za sprovođenje kazni rada u javnom interesu.

Kako objašnjavaju, osuđena i prekršajno kažnjena lica upućuju se kod poslodavaca sa kojima je Uprava zaključila ugovor o saradnji.

- Porastao je broj ugovora koje je Uprava potpisala sa javnim preduzećima i u ovom trenutku ima zaključene ugovore sa 442 preduzeća. Uprava ima ugovore sa bolnicama i kliničkim centrima, poput KBC Zemun, zatim sa Institutom za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić", JKP "Parking servis" iz Beograda, Specijalnom bolnicom za rehabilitaciju "Gamzigrad" iz Zaječara, Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Beogradu. Uprava ima potpisane ugovore i sa gerontološkim centrima, poput gerontološkog centra u Nišu i Obrenovcu, kulturnim i sportskim centrima, sa JP "Hipodrom Beograd", Institutom za nuklearne nauke "Vinča", zatim sa javnim preduzećima koja se bave komunalnim delatnostima, mesnim zajednicama, gradskim opštinama, bibliotekama - objašnjavaju iz UIKS gde sve, pored zatvora, može da se odsluži kazna.

Maksimum 360 sati

Nadzor nad izvršenjem ovih kazni obavlja poverenik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a poslodavac omogućava uslove rada i neposredno nadgleda rad osuđenog lica.

- Kazna rada u javnom interesu izriče se u trajanju do maksimalno 360 sati. Najčešće se izriču za sledeća dela iz oblasti krivice: krađa, laka telesna povreda, ugrožavanje sigurnosti, učestvovanje u tuči, uništenje ili oštećenje tuđe stvari, šumska krađa, nasilje u porodici, nedavanje izdržavanja... Kazna rada u javnom interesu iz oblasti prekršaja izriče se za dela iz oblasti javnog saobraćaja - kažu iz Uprave i napominju da u slučaju da osuđeno lice ne ispunjava obaveze, poverenik o tome obaveštava sud, koji kaznu ili ostatak kazne rada u javnom interesu može preinačiti u zatvorsku.

- Prednosti su što osuđeno lice ostaje u društvenoj zajednici, ne prekida mu se radni odnos, može da nastavi sa školovanjem i ono što je posebno važno, lice je sve vreme sa svojom porodicom što znači da nema "kidanja" porodičnih veza. Takođe, ovaj vid sankcije predstavlja uštedu i za društvo - osam sati kazne rada u javnom interesu menja jedan zatvorski dan, a sami zatvorski kapaciteti se rasterećuju - ističu iz UIKS.

Najpoznatiji slucaj: Manekenka lagala, pa morala da radi

Na društvenokoristan rad svojevremeno je bila osuđena i manekenka Mina Milenković koja je 2013. godine izmislila da je oteta i silovana kako bi privukla pažnju tadašnjeg dečka. Za Minom se tada tragalo 39 sati, nakon čega se ona pojavila raščupana i bosa u Resniku tvrdeći da su je dvojica muškaraca otela i zlostavljala. Medutim, istragom je utvrđeno da je manekenka lagala i zbog toga je bila osuđena na 100 sati rada u javnom interesu.

Jemče dostojanstvo

U postupku izvršenja, kako naglašavaju, jemči se poštovanje dostojanstva lica prema kojem se sprovode sankcije.
- Lice ne sme biti stavljeno u neravnopravan i diskriminatorski položaj. Takođe, rad u javnom interesu ne sme ugrožavati zdravlje i bezbednost osuđenog, a sama kazna se ne može izvršiti bez pristanka lica kome je izrečena - dodaju.

Benefiti

Svesni svoje odgovornosti

Praksa pokazuje da su sami izvršioci krivičnih dela kojima je izrečena kazna rada u javnom interesu svesni posledica onoga što su učinili i štete koju su nekome naneli. U tom smislu, lica sve više razumeju važnost besplatnog društvenog rada kako bi se kompenzovala naneta šteta pojedincu ili široj zajednici, sa jedne strane, a sa druge, sačuvalo njihovo dostojanstvo.

- Lica koja nam dolaze na izvršenje ove kazne ne smatraju u određenoj meri ovu kaznu stigmom, makar ne u meri kao ranije, već imamo primere da su sve više svesni svoje odgovornosti prema društvu koju će da manifestuju kroz svoj rad u određenom vremenskom periodu - kažu iz UIKS.