Slušaj vest

U savremenom digitalnom okruženju, društvene mreže su postale jedan od ključnih izvora informacija, ne samo za obične korisnike, već i za kriminalne strukture koje ih sve češće koriste kao alat za nadzor, praćenje i planiranje obračuna. Iako većina ljudi platforme poput Instagrama, Fejsbuka ili TikToka doživljava kao prostor za  zabavu, razbibrigu, deljenje svakodnevnice, fotografija i ličnih trenutaka, bezbednosni stručnjaci upozoravaju da upravo takva otvorenost može imati ozbiljne posledice.

Živko Bakić na Instagramu Foto: Društvene Mreže, MUP RS, Grčka Policija, Privatna arhiva, Društvene Mreže

Prema saznanjima iz bezbednosnih krugova, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa sve češće analiziraju profile svojih meta, ali i njihovih bliskih osoba. Posebna pažnja usmerena je na partnerke, žene, devojke ili supruge koje često bez zadrške objavljuju gde se nalaze, u kom restoranu sede, na kojoj lokaciji letuju ili gde se kreću tokom dana. Takve objave, naročito ako su u realnom vremenu, mogu pružiti dragocene informacije o kretanju osobe koja je meta, čak i kada ona sama vodi računa o diskreciji.

Stručnjaci ukazuju da kriminalne grupe ne moraju više da koriste klasične metode praćenja poput fizičkog nadzora ili angažovanja posmatrača na terenu u istoj meri kao ranije. Dovoljno je nekoliko klikova da se napravi obrazac ponašanja gde neko izlazi, u koje vreme, sa kim se viđa i koje lokacije posećuje. Kada se tome dodaju geolokacijski tagovi, “story” objave i fotografije sa jasno prepoznatljivim mestima, dobijaju se gotovo potpuni podaci o svakodnevnim navikama.

Upravo zbog toga, partnerke osoba koje su potencijalne mete često nesvesno postaju ključna karika u lancu prikupljanja informacija. Njihova želja da podele trenutke iz privatnog života može biti zloupotrebljena, a posledice mogu biti ozbiljne. Bezbednosni analitičari upozoravaju da je u takvim situacijama dovoljno da jedna osoba iz okruženja napravi previd kako bi se kompromitovala cela mreža zaštite.

Nije bio oprezan

Slučaj Živka Bakića, koji je 16. januara ubijen u blizini svoje kuće u Sopotu, dodatno otvara pitanje digitalne prisutnosti i bezbednosti. Iako je, prema dostupnim informacijama, imao profil na Instagramu, broj pratilaca bio je veoma mali, što može ukazivati na pokušaj diskrecije ili ograničenog prisustva na mrežama. Međutim, stručnjaci naglašavaju da čak i minimalna aktivnost ne znači potpunu sigurnost, naročito ako osobe iz neposrednog okruženja nisu podjednako oprezne.

U eri u kojoj je digitalni trag često vredniji od fizičkog, granica između privatnog i javnog gotovo da više ne postoji.  Kašnjenje objava, izbegavanje označavanja tačnih lokacija i ograničavanje vidljivosti profila samo su neke od mera koje mogu smanjiti potencijalnu opasnost.

Ubistvo vođe baklanskog kartela naručile su i organizovale vođe kriminalnog klana koje se nalaze van teritorije Srbije, otkriveno je tokom istrage likvidacije.

Bakić je, podsetimo, zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu kojoj se sudilo za šverc 324 kilograma kokaina zaplenjenog u Solunu, bio uhapšen u septembru 2023. i do prošle godine je bio u pritvoru, kada mu je Apelacioni sud pritvor zamenio kućnim pritvorom s nanogicom. Kao i svaki pritvorenik, imao je svakoga dana pravo na redovne šetnje.

Upravo tokom šetnje, napadač ga je sačekalo i ispalio u njega više hitaca. Prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je namamljen na sastanak, a potom ubijen.

Mesto gde je pronadjeno telo Stele Savić Izvor: Kurir