Slušaj vest

Apelacioni sud u Beograduukinuo je prvostepenu presudu kojom je odbegli Vladimir Đurović osuđen na maksimalnih 40 godina zatvora, zbog ubistva vođe navijača Crvene Zvezde, Velibora Dunjića, ispred splabva "Džimis" 16. maja 2014. godine.

Drugostepeni sud je predmet vratio Višem sudu na ponovno suđenje.

velibor-dunjic-ubije-ubistvo-splav.jpg
Foto: Zorana Jevtić

- Po oceni Apelacionog suda, prvostepena presuda je zahvaćena bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, budući da je ista nerazumljiva, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su navedeni u ožalbenoj presudi su nejasni i u znatnoj meri protivurečni izvedenim dokazima - navode u obrazloženju i dodaju:

- U ponovnom postupku prvostepeni sud će otkloniti bitne povrede na koje mu je ovim rešenjem ukazano, tako što će na pouzdan i nesumnjiv način utvrditi pre svega da li oštećeni, sada pok. Dunjić kritičnom prilikom imao kod sebe pištolj (ceneći pri tom izkaz oštećene i okr. Starovlaga i promenu istih više godina nakon predmetnog događaja, kao i razloge za za izmenu istih), a u zavisnosti od toga, odnosno ako navedenu činjenicu utvrdi ispitaće da li ima mesta primeni instituta nužne odbrane, shodno primedbi iznetim u ovom rešenju, dok će u odnosu na okr. Starovlaha, Kneževića i Milosavljevića utvrditi da li i iz kojih dokaza proizilazi da su isti izvršili krivična dela pružanje pomoći posle izvršenog krivičnog dela, tj. da li su znali da pružaju pomoć licu koje je izvršilo krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora od 30 do 40 godina.

Ko je bio Dunjić?

Velibor Dunjić bio je jedan od vođa navijača Crvene zvezde. Bio je dobro poznat javnosti, ali i policiji pošto je protiv njega bilo podneto više od 40 krivičnih prijava, za različita krivična dela, nasilničko ponašanje, nanošenje teških i lakih telesnih povreda, izazivanje opšte opasnosti, remećenje javnog reda i mira, kao i za napade na službena lica.

Krajem decembra 2013., podsetimo, bio je osuđen na dve godine zatvora zbog toga što je 17. aprila te godine u jednom restoranu u Segedinu napao Čedomira Jovanovića. Odlukom suda Dunjić je tada, posle nešto više od osam meseci, pušten iz pritvora.

Podsetimo, Viši sud u Beogradu osudio je 2. jula 2025. godine Vladimira Đurovića na kaznu zatvora od 40 godina zbog teškog ubistva Velibora Dunjića ispred jednog beogradskog splava 16. maja 2014. godine. Istom presudom, Bojan Starovlah i Goran Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora zbog pomoći učiniocu nakon izvršenog krivičnog dela.

Prema navodima presude, Đurović je kobne večeri prišao automobilu marke BMW u kojem se nalazio Velibor Dunjić, dok je na mestu suvozača sedela N. Š, i iz neposredne blizine ispalio sedam hitaca iz pištolja CZ 99 sa uklonjenim fabričkim brojem. Dunjić je preminuo na licu mesta, dok je N. Š. zadobila teške telesne povrede.

Sud je utvrdio da su tokom izvršenja zločina bili prisutni Aleksandar Đuranović, Zoran Vukić, Jelena Krušedolac, kao i Bojan Starovlah i Goran Knežević. Nakon pucnjave, Đurović je predao pištolj Aleksandru Đuranoviću, koji ga je potom bacio u Dunav. Oružje su kasnije pronašli ronioci Žandarmerije.

0913-dunjic-dado-djilas.jpg
Foto: Dado Đilas

Prema presudi, Starovlah i Knežević su nakon zločina pomagali Đuroviću da se sakrije i izbegne hapšenje. Oni su ga zajedno sa Jelenom Krušedolac odvezli do stana koji je koristio Knežević, gde se Đurović skrivao.

- U postupku je utvrđeno i da su pojedini osuđeni pokušali da uklone tragove zločina. Vuk Musić je, prema navodima suda, pokušao da obriše video-snimke sa sigurnosnih kamera na splavu, a kada to nije uspeo, pozvao je Marka Gvozdenovića. Gvozdenović je potom iščupao kablove i odneo risiver sa snimcima, koji je kasnije fizički uništio udarajući ga o ivičnjak, dok je hard-disk sakrio u svom stanu, gde ga je policija pronašla - podsećamo.

Istovremeno, Miloš Milosavljević oslobođen je optužbi za pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog dela. Tužilaštvo ga je teretilo da je pomagao u prikrivanju tragova tako što je doneo kesu za odnošenje risivera i sakrio kablove uređaja kako se ne bi primetilo njegovo uklanjanje, ali sud nije našao dovoljno dokaza za osudu.

Na prvostepenu presudu žalbe su podneli Više javno tužilaštvo u Beogradu, kao i branioci Vladimira Đurovića, Bojana Starovlaha i Gorana Kneževića.