Slušaj vest

Ropstvo u Francuskoj zvanično je ukinuto pre dva veka, ali taj zakon iz vremena kralja Luja XIV nije bio u potpunosti formalno uklonjen iz pravnog sistema, iako se odavno nije sprovodio.

Zakonom iz doba kolonijalizma, nazvanim "Zakon o crncima", ljudi su tretirani kao pokretna svojina i dozvoljavao je da budu pretučeni, prodavani, silovani i ubijani.

Stivi Gustav, poslanik poreklom sa karipskog ostrva Martinik, rekao je u parlamentu da je ukidanje neophodno, "ali da samo glasanje ne može popraviti vekove uništenih života".

- Mi nismo potomci robova. Mi smo potomci ljudskih bića rođenih slobodnih, a zatim svedenih na najgore, na ropstvo - rekao je Gustav.

Članom 44 porobljeni narodi proglašavani su pokretnom imovinom koju je gospodar mogao steći poput nekretnine.

Predsednik Francuske, Emanuel Makron rekao je prošle nedelje da taj zakon "nikada nije trebalo da preživi ukidanje ropstva" u 19. veku.

- Ćutanje, čak i ravnodušnost, koju smo održavali skoro dva veka prema ovom Crnom kodeksu više nije propust. To je postalo oblik uvrede - rekao je Makron.

Francuska je vodila treću najveću trgovinu robljem, švercujući oko 1,4 miliona Afrikanaca na plantaže čije je bogatstvo šećerne industrije izgradilo francuske gradove Nant i Bordo.

(Kurir.rs/Beta)