Slušaj vest

Delovi planete pretvorili su se u prave rerne, a mesec maj ruši temperaturne rekorde koji bi bili neuobičajeni čak i za sredinu leta, a kamoli za kasno proleće.

Od zapada Evrope do užarenih ulica Indije, milioni ljudi suočavaju se sa ekstremnim toplotnim talasom koji pomera granice izdržljivosti.

Evropa pod "toplotnom kupolom"

Centralni Portugal našao se na udaru istorijske vreline. U gradu Mora živa u termometru dostigla je neverovatnih 40,3 stepena Celzijusa, što je najviša majska temperatura od početka merenja u ovoj zemlji, čime je nadmašen prethodni rekord iz 2001. godine.

Francuski meteorolozi objašnjavaju da je zapadni deo kontinenta zarobljen pod takozvanom "toplotnom kupolom", fenomenom koji donosi temperature i do 15 stepeni više od proseka za ovo doba godine. Vrelo proleće nije zaobišlo ni severnije krajeve: U delovima Engleske živa je prešla 35. podeljak. Nemačka i Švajcarska takođe beleže neobično visoke i anomalne temperature za maj.

Vanredne mere, zatvorene škole i ugrožen sport

Ekstremni uslovi naterali su evropske vlade na brzu reakciju. Na hitnom sastanku francuske vlade usvojen je plan pripravnosti koji uključuje borbu protiv šumskih požara i strogu kontrolu zaliha vode tokom predstojećeg leta.

Toplota direktno ugrožava i obrazovni sistem. U pojedinim mestima škole su prinudno zatvorene, poput osnovne škole u Sustonu na jugozapadu Francuske, gde je unutar školske zgrade izmereno čak 53 stepena Celzijusa. Uprkos tome, vlasti su saopštile da se maturski ispiti moraju nastaviti.

Vrućina kroji i sportske rezultate. Teniser Janik Siner, bio je prinuđen da odustane od takmičenja na Rolan Garosu jer njegovo telo jednostavno nije moglo da izdrži ovakav toplotni napor.

Istovremeno, italijanske vlasti izdale su crveni meteoalarm za Rim, gde je temperatura već dostigla 32 stepena, sa prognozom da će talas potrajati i tokom vikenda.

Ekstremne vrućine širom Evrope zbog "toplotne kupole" Foto: María José López / ContactoPhoto / Profimedia, Tolga Akmen/EPA

Šta kaže nauka? Evropa se najbrže zagreva

Za klimatske stručnjake, ova situacija je alarmantna, ali potpuno očekivana. Naučna zajednica nema sumnju: klimatske promene uzrokovane ljudskim delovanjem – pre svega sagorevanjem uglja, nafte i gasa – dramatično pojačavaju intenzitet prirodnih nepogoda.

- Apsolutno zapanjujuće i ludo - reči su kojima profesori Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu i Piter Torn sa Univerziteta Mejnut u Irskoj opisuju trenutne anomalije.

Prema podacima klimatske službe Kopernikus, Evropa se u poslednje tri decenije zagreva brzinom od 0,56 stepeni po deceniji, što je dvostruko brže od globalnog proseka.

- Kada nastupi toplotni talas, on je sada mnogo ozbiljniji jer dolazi na već podignutu bazu globalnog zagrevanja - objašnjava profesor Ričard Bets iz britanske Meteorološke službe.

- Bavim se klimatologijom 33 godine i sada se dešava upravo ono na šta smo upozoravali, s tim što su ovi rekordi ekstremniji i stižu ranije nego što smo očekivali - dodaje on.

Pakao na ulicama Delhija: Borba za golu egzistenciju

Dok bogatiji građani Delhija spas traže u klimatizovanim radnjama, na ulicama prestonice vlada pakao na temperaturama znatno iznad 40 stepeni. Za skoro 90 odsto indijske radne snage koja živi od dnevnice, rashlađen prostor je nedostižan luksuz.

Među njima je i 52-godišnji vozač rikše Hariš Čandra. On je zbog zagušljivosti i vrućine porodicu poslao na selo, dok sam vozi do ivice oboljevanja:

- Sunce je toliko jako da osećam kako mi telo otkazuje. Ali ako stanemo, ne zarađujemo, a onda porodica nema šta da jede - kaže on.

Pod uticajem globalnog zagrevanja, tradicionalna sezona vrućina u Južnoj Aziji (od aprila do julskih monsuna) postaje sve duža, surovija i nepredvidivija, pretvarajući rad na otvorenom u golu borbu za opstanak.

(Kurir.rs/BBC na srpskom)