RAST TENZIJA NA BLISKOM ISTOKU POKRENUO LANAC POSLEDICA: Stručnjaci upozoravaju: "Svet ide putem koji nije dobar"
Nova eskalacija na Bliskom istoku dodatno je uzdrmala međunarodnu političku i ekonomsku scenu, nakon što je Izrael proširio vojne operacije u Libanu, dok je Iran prekinuo komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama i uputio upozorenja o mogućim potezima koji bi mogli da ugroze jedan od najvažnijih energetskih koridora na svetu.
Na svetskim berzama zabeležena je reakcija u vidu rasta cene nafte, uz sve izraženije strahove od širenja sukoba van granica regiona. U isto vreme, u fokusu su i pitanja energetske stabilnosti Srbije i budućnosti Naftne industrije Srbije, dok Evropska unija nastoji da smanji zavisnost od spoljnih izvora energije, a administracija Donalda Trampa otvara više diplomatskih frontova istovremeno.
O daljim informacijama govorili su za emisiju "Redakcija" Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu, prof. dr Goran Puzić, ekonomista, i Aleksandra Đuričić, advokat i politikolog.
"Iran ne želi da pregovara, oni žele da prežive i da sačuvaju revoluciju"
Analitičar Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu izjavio je da se u Iranu, prema njegovoj oceni, godinama odvija proces u kojem su ključnu ulogu preuzele strukture Revolucionarne garde, dok je politička vlast, kako je naveo, potisnuta i ograničena u odlučivanju.
- Otkad je sve počelo 28. februara, ja govorim da Iranom upravlja teroristička hunta oko Iranske revolucionarne garde i da Iran više nema vlast, nego kakva-takva teokratska vlast zamenjena je naoružanim uzurpatorima. I sada, nakon nekog vremena, ta teza je apsolutno potvrđena, jer ja od početka govorim: - Iran ne želi da pregovara. Oni žele da prežive. Žele da sačuvaju tu Islamsku revoluciju kao izvoznik ideologije nestabilnosti i žele sebi da kupe vreme, jer misle da vreme radi za njih - rekao je Obradović.
On je dodao da, prema njegovim rečima, u Iranu postoji duboka unutrašnja politička kriza i pritisak vojno-bezbednosnih struktura na civilne institucije, uz tvrdnje da se ključne odluke donose van formalnih institucija.
- Pre dva dana pojavila se vest da je iranski predsednik Pezeškijan podneo ostavku moćnom krugu oko Hamneja, koga niko nije video, što znači da je pritisnut da preda vlast vojnoj hunti koja vlada Iranom. U toj matematici rešenja nema, jer takvi fanatici koji drže kao taoce 90 miliona ljudi ne žele da prihvate nikakav povratak ni korak unazad. Oni su najmanje 30 godina u tajnosti razvijali nuklearni program i obmanjivali ceo svet da je to za mirnodopske svrhe - naveo je on.
Obradović je ocenio i da međunarodni akteri nemaju jedinstven pristup rešavanju krize, kao i da su pokušaji diplomatskog rešavanja iscrpljeni.
- Sa jedne strane imate neodgovornu međunarodnu zajednicu koja neće da se uhvati posla da se stvari raščiste jednom za svagda oko Ormuskog moreuza i Revolucionarne garde, jer su oni sada čvorište koje blokira svaki ozbiljan sporazum. Sa druge strane imate Kinu, za koju sam već rekao da neće rešiti problem Irana. Njima odgovara prohodnost kroz Ormus, ali Iran je odmetnut i pokazalo se da Peking i Moskva nisu u stanju da spreče strateška iznenađenja - zaključio je Obradović.
"Zapadna hemisfera se sve više vraća pod uticaj Amerike kroz novi politički talas"
Advokat i politikolog Aleksandar Đuričić ocenio je da su aktuelna geopolitička dešavanja u Južnoj Americi deo šireg političkog preokreta, u kojem Sjedinjene Američke Države, kako je naveo, nastoje da ponovo učvrste svoj uticaj u zapadnoj hemisferi.
- Mislim, opet, sad trenutno stvari oko Irana su najbitnije vesti generalno, ali dosta se priča o izborima, ne samo u Kolumbiji nego i u čitavoj Južnoj Americi, a to zbog konteksta u kome se dešavaju. Znači, deo nove Trampove spoljne politike jeste upravo to da zapadna hemisfera više bude u sferi uticaja Amerike, a videli smo u ovih zadnjih godinu-dve da se to itekako plan američke administracije. I vidimo, ne samo što se tiče Kolumbije nego i drugih država u Južnoj Americi, da se glasaju svakako više za konzervativnije opcije, desničarske opcije, a i Kolumbija je sledeća u nizu toga - naveo je Đuričić.
On je dodao da se, prema njegovim rečima, u regionu vidi zaokret ka konzervativnijim političkim opcijama, uz jačanje američkog uticaja i promenu ranijih globalnih odnosa.
- Videli smo čak i da je Peter Thiel, koji je jedan od velikih Trampovih pristalica, kupio kuću u Argentini. Argentina je prva zemlja u Južnoj Americi koja je prešla u tu novu sferu konzervativne politike, koja je dugo godina bila više levo-liberalna, a sada dolazi do tog preokreta - istakao je on.
Đuričić je ocenio i da takav razvoj događaja odgovara aktuelnoj američkoj administraciji, dok su ranije vlade u regionu, kako je rekao, bile više okrenute saradnji sa Kinom i Rusijom.
- To svakako odgovara Trampovoj administraciji, jer oni guraju politiku tradicionalnih vrednosti i bliskosti sa Amerikom. Prethodne vlade su više sarađivale sa Kinom i Rusijom, što se sada u Vašingtonu vidi kao bezbednosni izazov, jer te zemlje imaju uticaj u neposrednom okruženju SAD - naveo je on.
Na kraju je dodao da se geopolitički pritisci nastavljaju i u drugim državama zapadne hemisfere.
- Zato su i pitanja Kube, Paname i Meksika i dalje otvorena i pod različitim vrstama pritisaka, a ono što se dešava u Kolumbiji samo je nastavak tog šireg trenda - zaključio je Đuričić.
"Berze reaguju na svaku izjavu, a svet ide putem koji nije dobar"
Ekonomski analitičar prof. dr Goran Puzić ocenio je da su tržišta u potpunosti osetljiva na svaku izjavu zvaničnika u vezi sa sukobima na Bliskom istoku, što se direktno odražava na kretanje cena energenata i ukupnu globalnu stabilnost.
- Situacija jeste kompleksna, ali berza praktično reaguje na gotovo svaku izjavu koja dolazi iz zona sukoba. Zato smo videli rast cene nafte, koji je direktna posledica takvih poruka i tenzija. Uveren sam da će u nekom razumnom periodu ipak doći do rešenja, jer bez stabilizacije nema ni ekonomske sigurnosti. Kao ekonomista, ali i kao čovek koji veruje u mir, mislim da je važno da se tenzije smanje i da se ide ka smirivanju situacije - rekao je Puzić.
On je dodao da je trenutna kriza u energetskom sektoru usko povezana sa globalnim lancima snabdevanja i mogućim posledicama po privredu i stanovništvo. - Ono što može da pogodi svet jesu poremećaji u lancima snabdevanja, kao i rast cena nafte i gasa, što onda ima domino-efekat na celu ekonomiju. Plašim se da bi u tom scenariju mogli da se pojave i problemi sa cenama hrane, a dugoročno i sa osnovnim resursima - naveo je on.
Puzić je istakao da bi nastavak rasta cena energenata imao ozbiljne posledice po evropsku industriju i domaćinstva, posebno u zemljama koje zavise od uvoznog gasa. - Kada poskupe nafta i gas, to se direktno preliva na proizvodnju električne energije, industriju i svakodnevni život građana, naročito u velikim ekonomijama poput Nemačke i Italije - objasnio je on.
Govoreći o odluci Vlade Srbije da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata, Puzić je ocenio da je reč o preventivnoj i odgovornoj meri u uslovima globalne neizvesnosti. - To je pre svega mudra odluka, jer u ovakvim okolnostima niko ne može sa sigurnošću da zna šta donosi sutra. Važno je zaštititi domaće tržište i obezbediti stabilno snabdevanje - dodao je on.
Na kraju je naglasio da, uprkos ozbiljnosti situacije, i dalje veruje u diplomatsko rešenje krize. - Ne želim da ulazim u uzroke sukoba, ali verujem da diplomatija mora da odigra ključnu ulogu. Uveren sam da će se kroz razgovore doći do rešenja i da će se izbeći dalja eskalacija - zaključio je Puzić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
\\