Slušaj vest

Broj izbeglica u svetu smanjio se prošle godine za tri odsto i sada iznosi 41,6 miliona, što je prvi pad u poslednjoj deceniji, saopštio je Visoki komesar UN za izbeglice (UNHCR). Međutim, ovaj pad je delom posledica povratka pod pritiskom, i to često u zemlje poput Avganistana, Sudana i Sirije, gde ne postoje uslovi za bezbedan i normalan život.

Dok je tokom 2025. godine spas od nasilja u inostranstvu moralo da potraži 5,4 miliona ljudi, istovremeno je zabeležen masovan povratak. U svoja mesta porekla vratilo se ukupno 14,7 miliona ljudi (4,4 miliona izbeglica i 10,3 miliona interno raseljenih), što je drugi najveći broj povrataka u poslednjih 60 godina.

Pored povratka, na smanjenje statistike uticala je i naturalizacija, jer je blizu 46.000 ljudi bez državljanstva steklo pasoš u nekoj od 24 zemlje sveta.

Većina izblegica ostane zarobljeno u egzilu ispod granice siromaštva

Visoki komesar za izbeglice Barham Salih upozorio je da čak 70 odsto izbeglica godinama ostaje zarobljeno u egzilu ispod granice siromaštva. Povodom 75 godina od usvajanja Konvencije o statusu izbeglica, Salih je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži novu inicijativu koja se fokusira na zemlje sa niskim i srednjim dohotkom, a koje su primile najviše izbeglica.

Cilj ove inicijative je tranzicija sa tradicionalne humanitarne pomoći na samoodrživost kroz integraciju izbeglica u nacionalne sisteme obrazovanja, zdravstva i tržišta rada.

Salih je naglasio da primarno rešenje mora biti dobrovoljan i dostojanstven povratak koji je moguć jedino rešavanjem globalnih konflikata, poručivši da svet ne sme da prihvati budućnost u kojoj su milioni ljudi trajno zarobljeni bez perspektive.

(Kurir.rs/Beta)