Slušaj vest

Glasači u Švajcarskoj dali su u nedelju svoje poslednje glasove o inicijativi koju predvodi vodeća desničarska partija, a kojom se predlaže ograničenje stanovništva ove bogate alpske zemlje na 10 miliona. Prvi rezultati pokazuju da su švajcarski glasači skloni da je odbiju.

Preliminarni rezultati koje je objavila savezna vlada pokazali su da je skoro 53% glasača odbacilo predlog, uz izlaznost na nivou zemlje koja je prešla 57%. Rezultati iz mnogih od 26 švajcarskih kantona još uvek se čekaju.

Populistička Švajcarska narodna partija, koja ima najviše mesta u parlamentu, godinama podstiče i raspiruje antimigrantsko raspoloženje, posebno kada je reč o prilivu radnika iz susedne Evropske unije.

Neki su ovaj predlog nazvali "švajcarskim Bregzitom" jer bi mogao da ugrozi duboke veze Švajcarske sa Evropskom unijom, koje se temelje na sporazumima koji, između ostalog, podstiču ekonomski rast, kulturne veze i prekogranična putovanja. Švajcarska nije jedna od 27 država članica EU, ali je praktično okružena sa njih četiri.

Nedavne ankete agencije gfs.bern ukazivale su na to da bi ishod mogao biti tesan.

Broj ljudi koji žive u Švajcarskoj porastao je za skoro jednu četvrtinu tokom poslednje generacije, a stranci danas čine skoro jednu trećinu stanovništva. Kritičari kažu da je procvat migracija doneo stranu radnu snagu i stručnost u ključne sektore kao što su zdravstvo, finansije, farmacija i tehnologija.

Desničarska partija je predložila ovu meru pod nazivom "inicijativa za održivost", navodeći da su švajcarska infrastruktura, stambeni prostor, socijalni programi, prirodni resursi i način života preopterećeni naglim demografskim rastom. Savezna vlada, parlament i EconomieSuisse (glavno udruženje privrednika) protive se ovoj ideji.

Kako funkcioniše sistem i šta bi donelo "DA"?

Švajcarska demokratija daje glasačima direktno pravo glasa u kreiranju politike putem referenduma koji se obično održavaju četiri puta godišnje. Većina glasova šalje se poštom, a lično glasanje se završava u nedelju u podne po lokalnom vremenu.

Glasanje sa "da" obavezalo bi švajcarsku vladu da preduzme mere za ograničavanje broja stanovnika do 2050. godine.

Ako broj stanovnika dostigne 9,5 miliona pre toga, vlada bi bila prinuđena da ograniči azil, spajanje porodice i boravišne dozvole, a možda bi morala i da poništi sporazum Švajcarske sa EU o slobodnom kretanju ljudi.

Širi kontekst i istorijat

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) izvestila je da je Švajcarska imala 32% stanovništva rođenog u inostranstvu prema podacima iz 2024. godine, čime se nalazi iza samo Luksemburga i Australije među 38 zemalja članica ove organizacije.

Međunarodne migracije su već dugo osetljivo pitanje u Evropi, dok se nacije suočavaju sa starenjem stanovništva i sve većim antistranačkim raspoloženjem. Dok je to raspoloženje u drugim evropskim zemljama uglavnom usmereno na migrante iz zemalja u razvoju, većina stranaca u Švajcarskoj su zapravo Evropljani.

Otkako su Švajcarska i EU 2002. godine ublažile ograničenja za građane koji žive i rade preko njihovih granica, švajcarsko stanovništvo je poraslo za 23%, na 9,1 milion krajem prošle godine. Ekonomski učinak je takođe porastao, zabeleživši rast od 24% u istom periodu, pokazuju vladini podaci.

Švajcarski glasači su se više puta bavili pitanjem imigracije tokom poslednjih pola veka. Samo jedan takav referendum - "Protiv masovne imigracije" 2014. godine - tesno je prošao, nakon što su aktivisti podstakli strah od prenaseljenosti i rastućeg broja muslimana u zemlji.

Iako mnoge zemlje imaju ograničenja za imigraciju, nijedna nikada nije glasala za ograničenje sopstvenog stanovništva, ističu švajcarski stručnjaci.

(Kurir.rs/AP)