KO PREGOVARA SA PUTINOM? BURNA 2 SATA SAMITA EU, NIKO NIJE SMEO DA IMA MOBILNI! Lideri stali u 2 bloka, Makron sve rekao u lice Košti, Merc našao "druge načine"
Francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc osudili su vođstvo EU zbog uspostavljanja komunikacije sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Politiko navodi da ovo postavlja lidere dve najveće evropske zemlje nasuprot velikom delu evropskog bloka.
Briselski sajt saznaje da su na sinoćnjem samitu Unije viđene neočekivano velike razlike u stavovima, iako je ovo bio prvi sastanak lidera EU od 2010. na kojem nije bilo dugogodišnjeg "protivnika" mnogih od njih - bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.
Makronu i Mercu se najblaže rečeno nisu dopali napori predsednika Evropskog saveta Antonija Košte, koji po funkciji govori u ime svih 27 vlada zemalja članiac Unije, da kontaktira Kremlj.
Prema rečima neimenovanih pet diplomata i zvaničnika EU upoznatih sa razgovorima održanim iza zatvorenih vrata značajno je to da su brojni drugi lideri stali na Koštinu stranu.
Politiko navodi da ovaj sukob izvlači na videlo tenzije koje tinjaju u srcu EU oko njenog pristupa Rusiji i toga ko bi u tom slučaju trebalo da govori u ime Evrope.
Navodi se da su čelnici zemalja koje imaju najčvršći stav prema Rusiji, poput Danske i Holandije, stali uz Makrona i Merca.
- Neki su iskazali neviđeni bes prema Košti - kazala su trojica zvaničnika.
Politiko citira i ocenu estonskog premijera Kristena Mihala da "Evropska unija ne može da preuzme ulogu posrednika u ovim pregovorima".
- Priče da su potrebni alternativni kanali ili tajni diplomatski putevi su pogrešni... Istorija nudi jasno upozorenje kada su u pitanju pokušaji traženja alternativnih pregovaračkih okvira sa diktatorima - kazao je Mihal za briselski sajt.
Politiko podseća da se u EU već mesecima raspravlja o tome kakvu komunikaciju, ako je uopšte potrebna, treba uspostaviti sa Putinom, kao i o tome ko bi trebalo da je vodi ako do nje dođe.
Navodi se da je stvar postala hitnija otkako je američki predsednik Donald Tramp potpisao privremeni mirovni sporazum s Iranom i na samitu G7 u Francuskoj ranije ove nedelje signalizirao da se pažnju ponovo okreće Ukrajini.
- Pedro Lurtije, Koštin šef kabineta, kontaktirao je zvaničnike u Moskvi dva puta u poslednjih nekoliko nedelja - reklo je pet zvaničnika.
Pošto pokušaji koje predvode SAD za okončanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine izgledaju kao da su u ćorsokaku, evropske prestonice su podeljene oko toga koliko treba dati prioritet diplomatiji u odnosu na pomoć Kijevu za pobedu na bojnom polju.
Razjašnjavanje činjenica
Razgovori o Rusiji i Ukrajini u četvrtak uveče održani su bez pomoćnika, pa čak i mobilnih telefona zbog osetljivosti teme, a trajali su dva sata duže nego što je predviđeno, otkrivši podelu na dva glavna tabora.
Stav Makrona i Merca je da nije pravo vreme za razgovor sa Putinom, a kada taj trenutak dođe, po njihovom mišljenju bi E3 - odnosno Francuska, Nemačka i Velika Britanija, trebalo da preuzmu vođstvo u tom procesu.
- Mislim da je (francuski) predsednik razjasnio činjenice i doveo stvari u red - kazao je zvaničnik francuske vlade za Politiko, signalizirajući da je Makron izneo argumente Košti direktno tokom samita.
Prema rečima neimenovanog zvaničnika zemlje članice EU, drugi lideri, za koje je naveo da predstavljaju "ogroman broj", zauzeli su suprotan stav, rekavši da je to uloga EU i da podržavaju Koštu.
- Prvo pitanje je da li Putin želi da pregovara. Do tada... niko osim Košte ne može da predstavlja Evropsku uniju. Ako on (Putin) pokaže spremnost za pregovore, onda verujem da ćemo morati ponovo da odlučimo kako treba da nastavimo - rekao je belgijski premijer Bart de Vever za POLITIKO po izlasku sa samita.
E3, E5 ili EU?
Navodi se da je samit u četvrtak uveče otkrio nekoliko linija razdora.
- Pored podele između Košte i E3, Italija i Poljska (koje sa zemljama E3 čine takozvani E5) bile su frustrirane zbog toga što su bile isključene iz razgovora između E3 i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog održanih uoči početka samita - rekla su dva zvaničnika.
Drugi zvaničnici EU doveli su u pitanje to zašto bi Evropski savet trebalo da preuzme ulogu pregovarača sa Kremljom u ime bloka, a ne Evropska komisija ili Služba za spoljne poslove, koja je u EU zadužena za spoljnu politiku.
- Mercova poruka kolegama liderima bila je da, iako Košta predstavlja EU, ne bi trebalo da deluje kao posrednik. Iako je Merc želeo da izbegne otvoreni sukob sa Koštom za samim stolom tokom samita, jasno mu je stavio do znanja "na druge načine" - kazao je diplomata jedne velike evropske zemlje upoznat sa razgovorima.
On je rekao da je Košta je bio „veoma neprofesionalan", jer je prikrio obime kontakta sa Rusijom, koji su postali jasni tek nakon medijskih izveštaja objavljenih u sredu.
- Neke zemlje su bile besne zbog (Koštinog) obraćanja Rusiji - naveo je evropski diplomate koji radi na ovom pitanju.
Njegove kolege su kazale Politiku da je nekoliko lidera saznalo za pozive Moskvi tek nakon što su se tekstovi o tome pojavili u medijima i bili su ljuti zbog toga.
Koštin tim je poručio da su kontakti "imali jedini cilj uspostavljanja kanala komunikacije kako bi, kada dođe trenutak, postojao diplomatski kanal sa Rusijom za odbranu interesa EU", dodajući da su ti kontakti bili "kratki" i da nisu sadržali ništa od suštinske važnosti.
Jedan od diplomata je naveo da je Koštin kabinet obavestio Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju i Komisiju pre nego što su pozivi održani, ali su trojica drugih diplomata su rekla Politiku da Berlin nije upozoren.
(Kurir.rs/Politico.eu/Preveo i priredio: N. V.)
