TRAGEDIJA U ŠPANIJI: Od posledica vrućina umrlo preko 1.000 ljudi! Drugi najtopliji jun u istoriji zemlje
Španija je završila jun sa drugom najvišom temperaturom ikada zabeleženom, a nacionalna meteorološka agencija Aemet opisala je mesec kao „izuzetno vruć“.
Ekstremna vrućina je takođe odnela živote, sa procenjenih 900 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom zabeleženih u junu.
Rekordne temperature i „vanredna“ epizoda
Prosečna temperatura u kontinentalnoj Španiji bila je 23,2°C, 3,2°C iznad proseka od 1991. do 2020. godine. Samo je jun 2025. bio topliji, sa prosekom od 23,6°C, otkako je Aemet počeo da vodi evidenciju 1961. godine.
Toplotni talas koji je obeležio kraj meseca takođe je oborio nekoliko dnevnih rekorda. 22. i 23. jun bili su najtopliji junski dani zabeleženi najmanje od 1950. godine. Agencija je epizodu nazvala „vanrednom“ zbog njenog intenziteta, trajanja i geografskog rasprostranjenosti, posebno na severu zemlje, gde su oboreni brojni temperaturni rekordi.
Preko 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom
Španija je prošlog meseca zabeležila 1.029 smrtnih slučajeva koji se pripisuju vrućinama, pokazali su zvanični podaci objavljeni danas.
Reč je o smrtima koje smatraju da ne bi nastupile bez ekstremnih temperatura.
Između 1. i 30. juna oboreno je 165 rekorda maksimalnih temperatura, kao i 225 rekorda najviših minimalnih temperatura, na lokalnim mernim stanicama, saopštila je AEMET, prenosi Rojters.
Ovo je učinilo jun drugim najvećim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom otkako su takva merenja počela 2015. godine.
Sistem MoMo ne broji direktno smrtne slučajeve za koje je potvrđeno da su uzrokovani vrućinom, već izračunava višak mortaliteta. To radi tako što upoređuje zabeležene smrtne slučajeve sa brojem koji bi se očekivao za taj period i povezuje ih sa epizodama potencijalno opasnih temperatura.
Toplotni talasi postaju sve raniji i jači
Toplotni talas koji je pogodio veći deo kopna i Balearskih ostrva između 22. i 24. juna deo je rastućeg trenda. Toplotni talasi nisu samo češći i intenzivniji danas, već se javljaju i ranije u godini, produžavajući trajanje leta.
Podaci agencije Aemet pokazuju da su između 1975. i 2000. godine zabeležena samo dva junska toplotna talasa u kontinentalnoj Španiji. Između 2000. i 2025. godine taj broj je porastao na deset.
Stručnjaci pripisuju ovaj fenomen globalnom zagrevanju izazvanom emisijom gasova staklene bašte, koji uglavnom potiču od upotrebe fosilnih goriva. Činjenica da su dva najtoplija juna u istoriji bila poslednja dva odražava trend koji je očigledan i na globalnom nivou, gde su temperaturni rekordi sve češći, a poslednje godine su među najtoplijim ikada zabeleženim.
Kurir.rs/Agencije