Slušaj vest

Nažalost, većina ljudi je prestravljena od ovih stvorova, baš ih briga da li su otrovne ili ne.

Ovim rečima je Rik O'Konor počinje predavanje grupi srpskih novinara u pokaznoj zgradi isturenog odeljenja Instituta ishrane i poljoprivrednih nauka Univerziteta Floride u Pensakoli.

O pokaznoj zgradi ću kasnije, sada samo da kažem da između Gejnsvila, sedišta Univerziteta Florida i ove zgrade ima oko 550 kilometara, pa je zato istureno odeljenje.

Rik u rukama drži Slitera.

Sliter je kraljevska zmija Floride (Florida king snake), vrsta koja naraste do dva metra dužine.

Rik O'Konor.jpg
Rik O'Konor Foto: Kurir

Sliter nije dug dva metra, ali nije ni mali.

Rik je krenuo da Slitera pokaže deci u Pensakoli da se ne bi plašila ove zmije koju zovu kraljevska zato što je kralj za sve zmije severozapadne Floride ili "Florabame".

Jede sve - i neotrovne i otrovnice, a posebno tamani zvečarke.

Riku su javili da dolazimo, pa je rešio da Slitera predstavi prvo srpskim novinarima, a tek onda deci.

Kraljevska zmija Floride (Florida king snake).jpg
Kraljevska zmija Floride (Florida king snake) Foto: Kurir

Sliter je obmotan oko Rikove ruke i prilično miran.

Rik kaže da je to zato što ga ljudi ne zanimaju.

- Kada ga uvedem u prostoriju gde ima drugih zmija, odmah diže glavu - kaže nam Rik.

Svakom od nas prinosi Slitera.

Koža ove zmije je nekako kao somot.

- Trudimo se dosta da obrazujemo ljude da nas ne zovu kada pronađu ovu zmiju na imanju, da znaju da je veoma korisna, pošto pored zmija jede i glodare koji mogu da šire bolesti. One donose dosta toga dobrog, ali postoji veliki strah od ovih stvorova - kaže Rik.

00:39
Rik O'Konor s Univerziteta Florida u Pensakoli pokazuje kraljevsku zmiju Floride Izvor: Kurir

Pre nego što je nastavio tamo gde je planirao da ode, pokazuje nam i oklop potkovičastog raka, "živog fosila" koji se prvi put pojavio na Zemlji pre oko 450 miliona godina.

- Ne brinite, ovaj potkovičasti rak je i dalje živ, ovo je samo oklop koji zbaci kada ga preraste - objašnjava Rik.

Krv ove životinje, koja uprkos imenu nije rak već je najbliža morskim paucima, plave je boje, a razlog za to je što umesto gvožda sadrži bakar.

U krvi potkovičastog raka nalazi se enzim koji otkriva bakterije, tako da je savršena za dezinfekciju.

Oklop potkovičastog raka.jpg
Oklop potkovičastog raka Foto: Kurir

Ove nesrećne životinje zato masovno skupljaju, uzimaju im trećinu krvi i potom ih vraćaju u vodu, ali i to utiče na pad populacije.

- Ko uspe da veštački sintetiše krv potkovičastog raka, postaće miljarder - kaže Rik, stavlja Slitera u kavez i odlazi da pokaže zmiju deci.

Nakon njega na scenu stupa Tomas Derbes Drugi, morski biolog koji je godinama uzgajao ostrige u vodama oko Pensakole.

Tomas nam kaže da su na tom području sa šest farmi ostriga sad spali na dve, delom i zbog klimatskih promena, pošto velike kiše smanjuju salinitet morske vode i onda školjke uginu.

Kaže nam da je Pensakola sada postala najvlažnije područje u Americi i da je po količini padavina pretekla čak i Sijetl.

Na kraju nam se obraća Keri Stivenson, koja se bavi održivim razvojem obalskog područja Pensakole, za razliku od Rika i Tomasa koji su plaćeni iz grantova za morsko područje.

Sklonište od tornada u Pensakoli1.jpg
Sklonište od tornada Foto: Kurir

Keri nas vodi u sklonište od tornada koje se nalazi u uglu prostorije u kojoj su nas ugostili.

Sklonište je napravljeno u saradnji sa Univerzitetom Teksas tek.

Sklonište od tornada u Pensakoli.jpg
Unutrašnjost skloništa od tornada Foto: Kurir

Keri kaže da bi pokazna zgrada u kojoj se nalazimo "trebalo" da nas zaštiti od tornada, ali ovo sklonište "definitivno" hoće.

Zgrada je pokazna zato što je to njihov projekat i znatno se razlikuje od većine kuća koja smo videli u Pensakoli, pošto se na zastakljenim presecima zidova vidi da su korišćeni betonski blokovi i armatura, a ne samo daske.

Presek zida zgrade instituta u Pensakoli.jpg
Presek zida zgrade instituta u Pensakoli Foto: Kurir

Keri nas potom izvodi da vidimo i pokaznu baštu isturenog odeljenja instituta, gde nalazimo, između ostalog, biljke mesožderke, ali i prelepe cvetove hibiskusa.

Pokazna bašta instituta u Pensakoli.jpg
Pokazna bašta instituta u Pensakoli Foto: Kurir

Moram na kraju da kažem da je ovo troje entuzijasta ostavilo najpozitivniji utisak na mene od svih ljudi koji smo sretali tokom posete SAD krajem juna i početkom jula, prvo boravkom u Vašingtonu i potom u Pensakoli, a koju su nam omogućili američka ambasada u Srbiji i Stejt department, povodom obeležavanja 250. godišnjice osnivanja najmoćnije zemlje sveta.

Biljke mesožderke.jpg
Biljke mesožderke Foto: Kurir

Posvećenost Rika, Tomasa i Keri poslu koji obavljaju u njihovom malom isturenom odeljenju, na ovoj krajnjoj zapadnoj tački Floride, daleko od svetala Majamija, pa čak i Gejnsvila, sigurno je veća od novca koji primaju.

Cvetovi hibiskusa.jpg
Cvetovi hibiskusa Foto: Kurir

To je prava Amerika.

(Kurir.rs/Nemanja Vlačo)