Slušaj vest

Ruski zvaničnici razmatraju mogućnost uvođenja vanrednog stanja na teritoriji cele zemlje nakon parlamentarnih izbora za Državnu dumu, koji će biti održani u septembru, prenosi nezavisni ruski medij The Moscow Times.

Kako se navodi, ovu ideju podržava deo bezbednosnog aparata koji se zalaže za uvođenje strožih mera, uz obrazloženje da "položaj zemlje postaje sve ozbiljniji i da možda više neće biti moguće održati ravnotežu bez ekstremnih mera".

Ukrajinski napad na Moskvu Foto: Pritnscreen

Prema važećem ruskom zakonodavstvu, vanredno stanje može biti uvedeno predsedničkim ukazom na neodređeno vreme. Takva odluka omogućila bi vlastima da uvedu policijski čas, ograniče kretanje građana, rasporede civile na rad u namenskoj industriji, privremeno preuzmu privatnu imovinu za vojne potrebe, odlože izbore i uvedu potpunu cenzuru.

Šta bi moglo da pokrene uvođenje vanrednog stanja?

Prema navodima izvora, među mogućim razlozima za donošenje takve odluke nalaze se veliki vojni neuspeh Rusije u ratu u Ukrajini ili nagli pad broja novih dobrovoljaca za vojsku, koji je početkom ove godine dostigao najniži nivo u poslednje tri godine.

Pored vanrednog stanja, razmatraju se i novi talas mobilizacije, pooštravanje kontrole nad deviznim poslovanjem, kao i zabrana putovanja za određene kategorije građana, uključujući zaposlene u strateški važnim preduzećima.

Regionalni izvori takođe tvrde da se razmatra mogućnost da deo privatnih bankarskih depozita bude prinudno pretvoren u državne ratne obveznice kako bi se ublažio budžetski deficit, koji je od januara do juna dostigao gotovo šest biliona rubalja (oko 76,9 milijardi dolara).

Izmene zakona i pripreme Rosgvardije

Da se razmatraju mere za slučaj vanrednog stanja i mobilizacije, prema pisanju The Moscow Timesa, ukazuju i predložene izmene propisa koji se odnose na Rusku nacionalnu gardu (Rosgvardiju).

Nacrti objavljeni 20. jula predviđaju nove zadatke za Rosgvardiju, uključujući unapred pripremanje ljudstva, objekata i opreme za reagovanje u uslovima mobilizacije, vanrednog stanja i ratnog režima.

Istovremeno je predstavljen i ažurirani predlog plana civilne zaštite, kojim se predviđaju dodatne pripreme za moguće pretnje tokom mobilizacije, vanrednog stanja i ratnih uslova, u skladu sa izmenama nacionalnog zakonodavstva.

Ovi predlozi objavljeni su u trenutku kada zapadne obaveštajne službe procenjuju da su ruski gubici u ratu u Ukrajini dostigli oko 1,4 miliona poginulih i ranjenih, dok se istovremeno pojavljuju spekulacije o mogućoj jesenjoj mobilizaciji koja bi mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi.

(Kurir.rs/TheMoscowTimes/United24media/Priredio i preveo: Aleksandar Vulić)