Slušaj vest

Osamdeset jednu godinu nakon atomskog bombardovanja Hirošime u Japanu, u kojem je 6. avgusta 1945. godinepoginulo više od 70.000 ljudi, naučnici su u pesku Hirošimskog zaliva otkrili do sada nepoznatu supstancu.

Ekstremne temperature i pritisak nastali usled eksplozije stvorili su posebne čestice koje su istraživači nazvali "hirošimaiti" (Hiroshimaites).

hirosima-profimedia0091625371.jpg
Hirošima Foto: Profimedia

U pesku pronađen novi materijal nastao tokom eksplozije

Sitne, sferične čestice nastale su kada su građevinski materijal, metali, zemlja, staklo i voda isparili usled eksplozije atomske bombe. Nakon toga, kondenzovali su se u atmosferi i pali nazad na okolno područje.

Naučnici su u tim česticama otkrili do sada nepoznate metalne legure koje su nastale u ekstremnim uslovima eksplozije, što pruža potpuno nova saznanja o ponašanju materijala pri izuzetno visokim temperaturama i pritiscima.

Američko bacanje atomske bombe na Hirošimu 5. avgusta 1945. Foto: Pictures From History / akg-images / Profimedia, Printscreen/CNN, PrintscreenYoutube/CNN

Otkrivene neobične metalne legure

Analiza je pokazala prisustvo specifičnih legura bogatih gvožđem, uključujući legure gvožđa i hroma sa niklom, manganom i molibdenom. Ove legure čine oko tri odsto svih analiziranih čestica i pojavljuju se u različitim oblicima - kao sitne kapljice i nepravilna zrna.

Jedno od najzanimljivijih otkrića bila je čestica sa izuzetno visokim sadržajem silicijuma, za koju naučnici smatraju da je nastala kristalizacijom jedne rastopljene kapljice pre nego što se veoma brzo ohladila.

Istraživači ističu da se ovako ujednačeni kristali ne mogu formirati u uobičajenim uslovima, što dodatno potvrđuje jedinstvenost ekstremnog okruženja nastalog tokom atomske eksplozije.

profimedia-0189998129.jpg
Hirošima posle atomske eksplozije Foto: JT Vintage / Zuma Press / Profimedia

Savremena tehnologija otkrila tajne iz 1945. godine

Za proučavanje "hirošimaita" naučnici su koristili skenirajuće elektronske mikroskope i mikroskope sa reflektovanom svetlošću kako bi detaljno analizirali strukturu i sastav čestica.

Vatrena lopta nastala detonacijom, koja je dostizala temperature veće od 7.000 stepeni Celzijusa, u trenu je isparila okolne materijale. Njihove pare potom su se kondenzovale u mikroskopske kapljice koje su se brzo ohladile i pale na tlo, gde se i danas mogu pronaći u pesku Hirošimskog zaliva.

profimedia0022112397.jpg
Hirošima Foto: UPPA/Photoshot / Avalon / Profimedia

"Fotografija" trenutka eksplozije

Prema rečima istraživača, ove čestice predstavljaju svojevrsnu "fotografiju" materijala koji su se nalazili na mestu eksplozije i pokazuju kako su se ponašali pod ekstremnim temperaturama i pritiscima.

Otkriće ne doprinosi samo boljem naučnom razumevanju tragedije u Hirošimi, već otvara i nove mogućnosti u oblasti nauke o materijalima.

profimedia-0264836606.jpg
Avion iz kojeg je baćena atomska bomba na Hirošimu - Enola Gej Foto: Prisma by Dukas Presseagentur GmbH / Alamy / Alamy / Profimedia

Proučavanje materijala nastalih u ovakvim uslovima moglo bi da pomogne razvoju potpuno novih vrsta materijala namenjenih za primenu u ekstremnim okruženjima.

Prema oceni naučnika, analiza "hirošimaita" pruža dosad nezabeležen uvid u ponašanje materijala u najekstremnijim uslovima koji se mogu stvoriti na Zemlji, a stečena saznanja mogla bi da doprinesu razvoju budućih tehnologija.

(Kurir.rs/Blikk/Preneo: V.M.)