Slušaj vest

Oko 1.600 danskih regruta u ponedeljak je započelo služenje vojnog roka po novom programu, koji sada traje 11 meseci, dok Danska ubrzano jača svoje odbrambene kapacitete zbog bezbednosnih izazova na Arktiku i rata u Ukrajini.

Danska je još 2024. godine saopštila da će prvi put proširiti obavezno služenje vojnog roka i na žene, kao i da će trajanje službe biti produženo sa četiri na 11 meseci. Istovremeno, planirano je da se broj regruta do 2033. godine poveća sa 5.000 na 7.500 godišnje.

Prvi put šalju regrute na Grenland

Nova generacija regruta stiže u trenutku kada se Danska priprema da kasnije ovog meseca prvi put pošalje vojnike na odsluženju vojnog roka na Grenland. Više od 100 vojnika biće raspoređeno na mesec dana kako bi preuzeli operativne zadatke od profesionalnih pripadnika vojske.

Samit NATO-a u Ankari 2026. Foto: Bianca Otero/ZUMA / SplashNews.com / Splash / Profimedia, ZUMA Press Wire / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ovaj potez ima dodatnu političku težinu, nakon što je američki predsednik Donald Tramp više puta izrazio želju da pripoji poluautonomnu dansku teritoriju, pozivajući se na nacionalnu bezbednost. Vlade Danske i Grenlanda odlučno su odbacile takve zahteve.

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je prošlog meseca na samitu NATO-a u Ankari da je njena zemlja spremna da brani "svaki pedalj teritorije Alijanse, uključujući i sopstvenu".

Nova obuka i jedinica za dronove

Devetnaestogodišnji Silas Nor iz grada Varde, koji je prvog dana stupio na služenje vojnog roka, rekao je da pozdravlja produženje trajanja obuke.

"Sada imamo 11 meseci i mislim da zaista možete da se posvetite tome, steknete pravo iskustvo i mnogo dublje uđete u vojni život", rekao je on.

Danska vojska Foto: James Brooks / AFP / Profimedia, John Randeris / AFP / Profimedia, Bumble Dee/Shutterstock

Novi program predviđa pet meseci osnovne obuke, nakon čega sledi šest meseci operativne službe.

Danske oružane snage uvode i nove smerove u okviru vojnog roka, uključujući vod za upravljanje bespilotnim letelicama pri Komandi za specijalne operacije.

Danski sistem vojnog roka funkcioniše putem lutrije za sve zdravstveno sposobne mlade koji navrše 18 godina, ali se već godinama gotovo u potpunosti oslanja na dobrovoljce. Žreb se koristi samo kada nema dovoljno prijavljenih.

Pored Danske, obavezni vojni rok imaju i druge nordijske zemlje – Švedska, Finska i Norveška, kao i baltičke države Estonija, Letonija i Litvanija.

(Kurir.rs/Reuters)