Slušaj vest

Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.

To piše u najnovim izveštajima američkih obaveštajnih službi koji pod oznakom ekskluzivno prenosi Volstrit džurnal (WSJ), a koji predviđaju više mogućih scenarija u rasponu od sajber napada do kopnene invazije malog obima.

Procene, koje su listu opisali neimenovani američki zvaničnici, dolaze u trenutku, kako WSJ navodi, nedostatka određenih ključnih raketa koje bi vojsci SAD bile potrebna za suočavanje sa Rusijom ili Kinom u potencijalnom budućem ratu.

List navodi da su Americi ozbiljno smanjene zalihe ovog oružja zbog isporuka Ukrajini nakon ruske invazije, kao i zbog sukoba SAD s Iranom.

- Zalihe koje su ugrožene uključuju (navođene balističke) rakete dugog dometa za izvođenje preciznih napada i vojne taktičke raketne sisteme (ATACMS), kao i rakete zemlja-vazduh kratkog dometa Stinger - rekli su zvaničnici.

Prema izveštajima američkih obaveštajnih službi, Putin bi mogao da isprovocira zemlju NATO ograničenim napadom već ove jeseni.

Navodi se da su zvaničnici u Vašingtonu ranije verovali da se napad na neku od članica Alijanse neće dogoditi usred ruske preokupacije ratom u Ukrajini.

Slična upozorenja i iz evropskih zemalja

Međutim, novouspostavljeno uverenje obaveštajnih službi SAD poklapa se sa nizom sličnih upozorenja koje su evropski zvaničnici dali poslednjih meseci.

Ruski predsednik Vladimir Putin održao sastanak sa vojnim vrhom u Kremlju i imenovao general-majora Denisa Ljamina za novog komandanta oružanih snaga zaduženih za dronove Foto: Alexander Kazakov/Pool Sputnik Kremlin, ALEXANDER KAZAKOV / SPUTNIK / KR/SPUTNIK POOL

Kijev indipendent prenosi da je u junu general-potpukovnik Kristijan Frojding, komandant nemačke vojske, upozorio da bi Rusija mogla da poseduje kapacitete za napad na zemlje NATO u naredne tri godine.

Sada američki zvaničnici kažu za WSJ da veruju da bi do velike akcije hibridnog ratovanja ili čak ograničenog kopnenog upada, moglo da dođe između ove jeseni i 2029. godine.

Najnoviji obaveštajni izveštaj dolazi usred upozorenja evropskih zemalja da bi Rusija mogla da pokuša da koristi takozvane napade pod lažnom zastavom pomoću dronova ukrajinske proizvodnje kojima bi ciljala infrastrukturu od ključne važnosti u baltičkom regionu.

- Kremlju, Putinu, potrebna je nova eskalacija, neka vrsta nove pobede, a u ovom slučaju baltički region i Poljska su najbliže mete - kazao je juče Robert Kaunas, ministar odbrane Litvanije, za državni radio, iznoseći nove obaveštajne podatke.

Njegova izjava je usledila nakon što su incidenti sa dronovima i upadi u sve tri baltičke države poslednjih meseci podigli tenzije u regionu.

Ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa generalima Foto: HOGP/Russian Presidential Press Servi, KREMLIN.RU / HANDOUT/KREMLIN.RU

Pored toga, u sredu se neidentifikovani dron kojim je upravljao operater navodno sudario s ukrajinskim teretnim avionom na aerodromu u Lajpcigu u Nemačkoj.

Aleksandar Dobrint, nemački ministar unutrašnjih poslova, opisao je incident kao "hibridni scenario napada".

Vežbe NATO na strateški važnom švedskom ostrvu Gotland u Baltičkom moru Foto: Emma Burrows/AP

On tu nije pomenuo Rusiju, ali Kremlj već nekoliko godina vodi hibridni rat usmeren na destabilizaciju evropskih zemalja.

Ukrajinski napadi i zastoj na frontu ga teraju na NATO?

U tekstu WSJ se navodi i procena američkih zvaničnika da bi nedavni ukrajinski vazdušni udari na rusku energetsku infrastrukturu i minimalno napredovanje na bojnom polju mogli da podstaknu Putina da pokuša da ostvari pobedu protiv NATO.

Samit NATO-a u Ankari 2026. Foto: Bianca Otero/ZUMA / SplashNews.com / Splash / Profimedia, ZUMA Press Wire / Shutterstock Editorial / Profimedia

Navodi se da bi napad verovatno bio usmeren na istočni bok NATO kako bi se stavilo na probu ispunjavanje obaveza članica Alijanse iz Člana 5 Povelje Severnoatlanstkog saveza, osnosno klauzula o kolektivnoj odbrani zemalkja članica u slučaju napada na jednu od njih.

Upozorenja iz obaveštajne zajednice dolaze usred izveštaja da se SAD sada suočavaju i sa nestašicom raketa dugog i srednjeg dometa za protivvvazdušne sisteme (PVO) Patriot i sisteme za odbranu na velikim visinama (THAAD).

Volodimir Zelenski na NATO samitu u Ankari Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Kao odgovor na nestašice, američki predsednik Donald Tramp je juče kazao da su i "Americi potrebne rakete", nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo uputio pozive za vojnu pomoć Kijevu.

- Savezničke isporuke raketa za PVO Ukrajine pale su za dve trećine u prvoj polovini ove godine u poređenju sa istim periodom 2025. - rekao je Zelenski dan pre Trampovog obraćanja.

Razgovor volodimira Zelenskog i Donalda Trampa na samitu NATO-a u Ankari.  Foto: Alex Brandon/AP

Kijev indipendent navodi da je Rusija, iskorišćavajući "rupe" u ukrajinskoj odbrani, povećala napade na Kijev i u vazdušnim udarima balističkim raketama i dronovima u sredu na širem području prestonice ubila17 ljudi, dok su desetine osoba ranjene.

Ruske pomorske vežbe "Julska oluja" u Tihom okeanu, na Arktiku, u Baltičkom i Kaspijskom moru  Foto: ZUMA Press Wire / Shutterstock Editorial / Profimedia, Iranian Army Office / Zuma Press / Profimedia

Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala 24 balističke i četiri hipersonične rakete tokom napada, kao i 115 dronova Šahid, pri čemu nijedna raketa nije presretnuta.

(Kurir.rs/The Wall Street Journal/The Kyiv Independent/Preveo i priredio: N. V.)