EVO GDE ŽIVE SRBI U AMERICI - POGLEDAJTE MAPU KOJA OTKRIVA SVAKI DETALJ! Interaktivni prikaz mesta u kojima je najviše naših ljudi, uz jedno VELIKO IZNENAĐENJE!
Interaktivna mapa pod nazivom "Američki mozaik", koju je objavio Njujork tajms, prikazuje etničko poreklo stanovništva SAD do najsitnijih detalja i otkriva gde u ovoj zemlji ima najviše Amerikanaca srpskog porekla.
Podaci na mapi zasnovani su na poslednjem popisu stanovništva.
Kada se gleda po okruzima u kojima ima najviše Srba u SAD, tu se definitivno izdvaja okrug Kuk u Ilinoisu u kojem živi 16.650 Amerikanaca srpskog etničkog porekla.
Po 6.350 i 5.700 Srba je u okruzima Marikopa u Arizoni i Alegeni u Pensilvaniji, a 4.800 i 4.700 ih ima u okruzima Lejk u Indijani i Los Anđeles u Kaliforniji.
Pošto Njujork tajms nudi listu sa samo prvih pet okruga, ostale oblasti u kojima je veliki broj srpskih Amerikanaca je moguće videti uvećanjem ove precizno urađene interaktivne mape i prevlačenjem kursora preko ljubičastih tačaka koje prikazuju okruge i manja područja gde ima naših ljudi.
Čikago i okolina dominiraju
Oblast oko Čikaga je ubedljivo najdominantnija, a ljubičasta boja se od nje uz obalu jezera Mičigen severno proteže do okruga Milvoki i Vokeša u Viskonsinu sa po 3.400 i 1.400 Srba, zapadno do okruga Dupejdž i Vil u Ilinoisu gde je 4.100 i 950 Srba i jugoistočno do okruga Lejk i Porter u Indijani sa 4.800 i 1.600 Srba.
Na istoku SAD ljubičasta boja, koja pokazuje prisustvo naših ljudi, vidi se na području Detroita u Mičigenu, konkretno u okruzima Makomb, Ouklend i Vejn sa 3.000, 2.000 i 1.450 Srba.
Tu je i Klivlend u Ohaju s okruzima Kujahoga i Samit gde je prema poslednjem popisu prijavljeno 3.900 i 3.000 Amerikanaca srpskog porekla, kao i Pitsburg u Pensilvaniji sa pomenutim Alegenijem i okolnim okruzima Biver, Vestmorlend i Vašington sa 2.400, 1.600 i 1.150 Srba.
U Njujorku najveći broj živi u Kvinsu
U Njujorku srpskih Amerikanaca ima 2.650 u Kvinsu, 1.250 na Menhetnu i 800 ih je u Bruklinu, dok na području prestonice Vašingtona 1.000 Srba živi u okrugu Ferfaks, a kod Bostona u Masačusetsu ih je 1.250 u okrugu Midlseks.
Naravno, ovde ne pominjeno brojne ljubičaste tačke na istoku Amerike koje prikazuju područja sa do 1.000 Srba.
Na Floridi Amerikanaca srpskog porekla je najviše u okrugu Pineljas kod Tampe gde živi 2.200 naših ljudi, zatim sledi okrug Vest Palm Bič u kojem je 1.450 Srba i Brauard sa 1.050 naših ljudi.
U Teksasu najveće koncentracije su na području Hjustona, Dalasa i Ostina, a pojedinačno naviše ih je u hjustonskom okrugu Haris koji je dom 2.200 Srba.
Na zapadu SAD po broju naših ljudi dominiraju pomenuta područja oko Finiksa u Arizoni i Los Anđelesa.
Srbi i na Aljasci
Pored najvećeg grada i susednog okruga Orindž sa 2.200 Srba, u Kaliforniji ih je veći broj još i u okrugu San Dijego na jugu sa 3.550 Amerikanaca srpskog porekla i oko San Franciska na severu, sa najvećim populacijama u okruzima Alameda i Santa Klara sa 1.300 i 1.000 naših ljudi.
Kao i na istoku i u saveznim državama zapadnog dela Amerike veliki je broj sitnijih ljubičastih tačaka koje prikazuju područja sa manje od 1.000 Srba, a jedino se po brojnosti izdvaja okrug King sa sedištem u Sijetlu gde živi 1.600 srpskih Amerikanaca.
Zanimljivo je da, kada se odabere opcija procentualnog ućešća Srba u populaciji nekog okruga u SAD, tu su okruzi Porter i Lejk u Indijani, Kas u Nebraski i Biver u Pensilvaniji sa po jedan odsto naših ljudi, a na prvom mestu je maleni Jakutat na Aljasci gde se na popisu čak pet odsto stanovnika izjasnilo kao Srbi.
"Jugoslovena" najviše u Sent Luisu
Kada se na mapi Njujork tajmsa odabere opcija "jugoslovensko etničko poreklo" dobijaju se slični demografski podaci po saveznim državama kao i slučaju srpskog, sa tom razlikom da se ovde pojavljuju i veće populacije na Floridi, u saveznoj državi Njujork, Džordžiji, Konektikatu, Kentakiju, Ajovi, Juti, Ajdahu, Oregonu i Misuriju, a posebno su brojni "Jugosloveni" u tamošnjem okrugu Sent Luis sa 8.550 Amerikanaca koji su se tako izjasnili.
Interaktivnu mapu Njujork tajmsa možete pogledati OVDE.
(Kurir.rs/Nemanja Vlačo)
