Slušaj vest

Predsednik Kolumbije Abelardo de la Esprielja ponovo je potvrdio da njegova vlada ostaje pri planu izgradnje megazatvora maksimalne bezbednosti, ali je istovremeno pokrenuta i mnogo neobičnija ideja – da se jedan brod kolumbijske ratne mornarice pretvori u zatvor za najopasnije vođe kriminalnih organizacija.

Plan je deo šire strategije vlasti da preseče veze između kriminalaca koji se nalaze iza rešetaka i njihovih organizacija na ulici. Kolumbijske vlasti smatraju da pojedini zatvorenici i dalje uspevaju da iz zatvora organizuju iznude, pretnje i druge oblike kriminala, između ostalog koristeći mobilne telefone i druge komunikacione kanale.

De la Esprielja je poručio da ostaje pri obećanju o izgradnji zatvora maksimalne bezbednosti, uz učešće privatnog sektora, dok je od Instituta za zatvorski sistem INPEC zatražio da vrati punu kontrolu nad kaznenim ustanovama.

Brod kao zatvor maksimalne bezbednosti

Ministarstva odbrane i pravde, zajedno sa INPEC-om i kolumbijskom mornaricom, rade na modelu koji nosi naziv Strategija posebnog pomorskog zatvaranja visoke bezbednosti (REMAS).

Suština plana je da se određeni osuđenici visokog rizika, za koje se utvrdi da nastavljaju da upravljaju kriminalnim strukturama iz zatvora, izmeste iz postojećeg sistema i stave pod pojačan nadzor na brodu.

Kolumbijski mediji navode da je cilj da se takvim zatvorenicima maksimalno ograniči komunikacija sa spoljnim svetom i onemogući korišćenje telefonskih mreža za nastavak kriminalnih aktivnosti. Projekat se trenutno razrađuje i nije reč o već postojećem brodu-zatvoru. Ministarstva rade na pravnom okviru koji bi omogućio njegovo sprovođenje.

Prema informacijama koje je objavio "El País", izvori iz zatvorskog sistema rekli su za "El Tiempo" da bi projekat mogao da postane stvarnost "za nekoliko meseci".

Zašto vlast želi da kriminalce izmesti iz zatvora?

Problem koji pokušava da reši nova administracija nije nov.

Kolumbijske vlasti godinama se suočavaju sa slučajevima u kojima pojedini kriminalni lideri, iako se nalaze iza rešetaka, uspevaju da održavaju kontakte sa članovima svojih organizacija.

20200222-2-40979757-52400903-web.jpg
Foto: Anadolija/Juan David Moreno Gallego

Jedan od najpoznatijih primera je Ober Rikardo Martinez Gutijeres, poznat kao "El Negro Ober", vođa kriminalne grupe "Los Rastrojos". Dok je bio u zatvoru Palogordo u Santanderu, 2023. godine protiv njega su pokrenute akcije nakon što su se pojavili snimci i informacije o pretnjama upućenim trgovcima, policajcima i tužiocima. Tokom pretresa njegove ćelije pronađeni su telefon i spiskovi sa podacima o osobama koje je kontaktirao radi iznude.

Slučaj "El Negro Obera" postao je jedan od simbola problema sa organizovanjem kriminala iz zatvorskih ćelija. Zbog njegovih aktivnosti usledila su premeštanja između zatvora, a vlasti su pokušavale da ga izoluju od komunikacionih kanala koji su mu omogućavali da nastavi da utiče na kriminalnu mrežu.

Zbog takvih slučajeva prethodna vlast je pokrenula i takozvani plan "Dominó", kojim su posebno opasni zatvorenici premeštani između zatvora visoke bezbednosti kako bi im se otežalo formiranje kriminalnih mreža. Kasnije je deo najopasnijih zatvorenika koncentrisan u zatvoru Palogordo, čija lokacija ima ograničenu mobilnu pokrivenost.

Nova vlada sada pokušava da ode korak dalje – izolaciju određenih kriminalnih lidera želi da sprovede tako što bi ih potpuno izdvojila iz kopnenog zatvorskog sistema.

Ovakva ideja u Kolumbiji već je postojala

Iako zvuči kao potpuno nova i neobična mera, Kolumbija je već koristila ratne brodove za pritvaranje posebno opasnih zatvorenika.

Tokom vlasti predsednika Alvara Uribea 2007. godine, narkobos Dijego Leon Montoja, poznat kao "Don Diego", prebačen je na brod kolumbijske mornarice u Pacifiku. Cilj je bio da se spreči njegov beg i kontakt sa kriminalnom mrežom dok se rešavalo pitanje njegovog daljeg procesuiranja i ekstradicije.

profimedia0717112990.jpg
Foto: ABACA / Abaca Press / Profimedia

U isto vreme, na brod mornarice prebačen je i bivši paramilitarni komandant Karlos Mario Himenez, poznat kao "Macaco". Za njih je obezbeđenje bilo pojačano, a na brodovima nije bilo televizora, radija niti opreme za komunikaciju u njihovim kabinama.

"Don Diego" je na kraju prebačen sa broda u zatvor na kopnu, dok je "Macaco" takođe kasnije vraćen u klasični zatvorski sistem.

Upravo zbog tog ranijeg iskustva sadašnji plan predstavlja svojevrsno vraćanje već isprobane ideje, ali u okviru nove strategije čiji je cilj da se kriminalnim vođama onemogući upravljanje organizacijama iz zatvora.

Paralelno se spremaju i megazatvori

Brod-zatvor nije zamena za projekat velikih zatvorskih kompleksa, već bi trebalo da bude deo šire bezbednosne politike nove administracije.

De la Esprielja je još tokom predsedničke kampanje obećao izgradnju 10 megazatvora maksimalne bezbednosti, po uzoru na stroge zatvorske modele, uz plan da budu smešteni u udaljenim delovima zemlje kako bi komunikacija sa spoljnim svetom bila što teža. Njegov plan predviđao je i snažnije uključivanje privatnog sektora u upravljanje zatvorskim sistemom.

Abelardo de la Esprijelja Kolumbija (5).jpg
Foto: Matias Delacroix/AP

Predsednik je 26. avgusta ponovo rekao da njegov "intaktan" plan ostaje izgradnja megazatvora maksimalne bezbednosti i da će se projekti realizovati uz privatni sektor. Istovremeno je naredio pojačavanje bezbednosti u postojećim zatvorima dok se nove ustanove ne izgrade.

Tako se pred Kolumbijom sada nalaze dva paralelna pravca: dugoročnija izgradnja novih zatvora maksimalne bezbednosti i potencijalno mnogo brže uvođenje pomorskog sistema za izolaciju najopasnijih zatvorenika.

Za sada, međutim, treba naglasiti: brod-zatvor još nije uveden u upotrebu. REMAS je u fazi razrade, a kolumbijske vlasti rade na pravnom i operativnom modelu za njegovo sprovođenje.

Kurir.rs