Slušaj vest

Lindzi Klen­si bi mogla da pokuša da iskoristi činjenicu da je porota zamalo proglasila nevinom za ubistvo svoje dece davljenjem kako bi izborila nagodbu - potencijalno vrednu milione dolara - u tužbama koje je podnela protiv lekara za koje tvrdi da joj nisu pružili odgovarajuću pomoć, rekli su stručnjaci za NYP.

Potresan slučaj trostrukog ubistva od strane 36-godišnje majke iz Daksberija u Masačusetsuokončan je u petak bez jednoglasne odluke porote, ali je nekoliko porotnika kasnije otkrilo da je 11 od 12 članova porote bilo spremno da je proglasi nevinom zbog neuračunljivosti i da nisu prihvatili argumente tužilaštva.

Pravni stručnjaci navode da bi Klen­si to mogla da iskoristi kako bi ojačala svoju poziciju u pregovorima u građanskoj parnici.

- To je svojevrsna poluga kada pregovarate ili pokušavate da postignete medijaciju - rekao je Set Cukerman, njujorški advokat koji se bavi i krivičnim i građanskim predmetima.

- To je argument kojim možete da kažete: "Pogledajte, porotnici su već saslušali ove dokaze i smatrali da je bolnica pogrešila i postavila joj pogrešnu dijagnozu, a 11 od 12 porotnika bilo je spremno da je proglasi nevinom zbog tog nedostatka, što u osnovi znači da nisu smatrali da su zdravstveni radnici prema njoj postupili kako treba."

Suđenje Lindzi Klansi Foto: Greg Derr/Pool The Patriot Ledger

Drugi stručnjak smatra da bi nagodba mogla da dostigne sedmocifreni iznos, odnosno najmanje milion dolara.

Tokom suđenja, Klan­sinu odbranu vodio je advokat Kevin Redington, koji je tražio od porote da je proglasi krivično neodgovornom, uz tvrdnju da je patila od teške postporođajne psihoze koju je dodatno pogoršalo nekoliko psihijatrijskih lekova koje su joj prepisali lekari.

Klan­si je tužila bolnice, lekare i druge zdravstvene radnike koji su je lečili tokom četiri meseca pre ubistava, kada joj se mentalno stanje naglo pogoršalo dok se očajnički borila sa nesanicom, anksioznošću, depresijom i nametljivim mislima o samoubistvu i povređivanju svoje dece.

U tužbi se navodi da njeni lekari nisu uspeli da joj pravilno postave dijagnozu i da su joj prepisivali snažne lekove koji su se neprestano menjali, što je na kraju dovelo do toga da 24. januara 2023. godine ubije svoju decu - petogodišnju Kor­u, trogodišnjeg Dosona i osmomesečnog Kalana - nakon čega je pokušala da oduzme sebi život.

I njen tadašnji suprug Patrik Klen­si vodi građansku parnicu protiv njenih zdravstvenih radnika.

- To je ubedljiv argument kada razgovarate sa advokatom odbrane ili osiguravajućom kompanijom o tome zašto bi trebalo da pristanu na nagodbu, jer već imate neka saznanja, makar anegdotalna, od porotnika o tome šta su oni mislili - rekao je Cukerman.

Porota ni posle sedam dana nije uspela da odluči o krivičnoj odgovornosti Lindzi Klensi za ubistvo troje dece. Sudija je poništio suđenje. Foto: Greg Derr/Pool The Patriot Ledger, Josh Reynolds/FR25426 AP

Troje porotnika reklo je u intervjuu za NBC 10 Boston da im je slučaj tužilaštva delovao "grubo" i da tužioci nisu izveli nijednog svedoka koji bi rekao da je Klen­si bila loša majka. Zbog toga su porotnici stekli utisak da je ona jednostavno "pukla".

Drugi član porote rekao je za CBS News Boston da tužilaštvo "nije imalo figurativni pištolj koji bi bio dokaz krivice" i da je u slučaju bilo "previše sive zone".

Advokat za slučajeve lekarske greške Dag Burneti rekao je za NYP da se Klen­sinin pravni tim verovatno "u izvesnoj meri oseća ohrabreno". Klen­si bi potencijalno mogla da postigne nagodbu sa zdravstvenim radnicima vrednu milione dolara, rekao je Burneti.

Postoji još nekoliko načina na koje bi krivično suđenje moglo da utiče na građansku parnicu. Klen­si, naime, ne može da bude primorana da da iskaz u okviru saslušanja koje bi zahtevali advokati bolnica i lekara koje tuži sve dok njen krivični postupak ne bude u potpunosti okončan.

Do tada Klen­si u građanskom postupku može da se pozove na Peti amandman Ustava SAD, kako bi izbegla da svojim iskazom dodatno inkriminiše sebe u krivičnom postupku.

- Ona i dalje ima pravo iz Petog amandmana da ne kaže ništa - rekao je advokat Džon V. Dej za NYP.

- Ono što se ponekad dešava jeste da sudije kažu: "U redu, tužba može da se nastavi, ali ako želite da uzmete njen iskaz pod zakletvom, to mora da sačeka dok ne nestane mogućnost krivičnog gonjenja." To bi moglo da potraje dugo.

Takođe, iskazi i svedočenja iz krivičnog postupka mogli bi da budu iskorišćeni protiv svedoka koji bi trebalo da svedoče i u građanskom postupku.

Klen­si tuži psihijatra dr Dženifer Tufs, koja se sastala sa njom više od deset puta mesecima pre tragedije. Klen­si tvrdi da Tufs nije uspela da joj postavi dijagnozu bipolarnog poremećaja, a lekarka joj je čak prepisala SSRI lek, koji može da pogorša simptome kod osoba sa tim poremećajem.

Tufs je dva dana svedočila na suđenju, tokom kojeg je bila izložena višesatnom žestokom unakrsnom ispitivanju koje je vodio Redington.

Pretpostavlja se da bi Tufs trebalo da bude saslušana i u građanskom postupku, kao glavna tužena, a njeno svedočenje iz krivičnog postupka moglo bi da bude iskorišćeno protiv nje - na primer, kako bi se ukazalo na eventualne nedoslednosti u njenim iskazima.

Burneti je rekao da je moguće da je Redington bio svestan činjenice da će Tufs verovatno biti pozvana i u građanskom postupku i da je to mogao da bude još jedan razlog zbog kojeg ju je tokom unakrsnog ispitivanja detaljno ispitivao i pokušao da obuhvati svaki aspekt njenog rada.

Burneti je takođe rekao da bi ogromna medijska i javna pažnja koja je pratila suđenje mogla da oteža izbor nepristrasne porote u građanskom postupku.

- Biće uticaja, jer ako ste čuli za ovaj slučaj, već ste formirali neko mišljenje, na ovaj ili onaj način - rekao je.

- Čak i ako ustanete pred sudijom i kažete: "Čuo sam za slučaj, ali nemam nikakvo mišljenje o njemu." Teško je u to potpuno poverovati, jer svako ima svoje urođene pristrasnosti.

Burneti je rekao da je, uopšteno gledano, vrstu tužbe zbog lekarske greške koju je Klen­si podnela teško dokazati, jer lekari moraju da dokažu samo da su pružili "standardnu zdravstvenu zaštitu, a ne savršenu zdravstvenu zaštitu".

- Ako tuženi uspeju da dokazima pokažu da su ispunili standard zdravstvene zaštite, čak i ako je ishod bio užasan, porota bi mogla da pronađe osnov da presudi u njihovu korist - objasnio je Burneti.

(Kurir.rs/The New York Post)