Slušaj vest

Prva zvanična procena gubitaka i materijalne štete koju su Sjedinjene Američke Države do sada pretrpele u ratu sa Iranom objavljena je u izveštaju generalnog inspektora Pentagona, koji otkriva značajne nestašice u američkim zalihama napredne municije i ozbiljna oštećenja vojnih objekata širom Bliskog istoka.

Izveštaj, koji obuhvata period od početka rata 28. februara do 30. juna, navodi da su iranski napadi oštetili ili uništili stotine zgrada i drugih objekata u američkim bazama u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Omanu i Jordanu.

Istovremeno, u izveštaju se priznaje da je rat izazvao "strateške nestašice zaliha" napredne municije, kao i probleme u američkoj odbrambenoj industrijskoj bazi kada je reč o njihovom obnavljanju.

Pentagon je ranije osporavao izveštaje o nestašicama, tvrdeći da američke oružane snage raspolažu oružjem potrebnim za odgovor na bilo koji sukob.

Međutim, novi izveštaj generalnog inspektora sada zvanično beleži pritisak koji je izazvala intenzivna upotreba naprednih raketa i sistema za presretanje.

Američki napad na Iran Foto: Printscreen/X/OSINTdefender

Šteta u bazama promenila američke operacije

Napadi su primorali Centralnu komandu SAD (CENTCOM) da premesti osoblje, vojnu opremu i skladišne kapacitete i prilagodi način na koji američke snage deluju u regionu.

Posebno ozbiljne posledice pretrpela je američka pomorska baza u Bahreinu, jedan od ključnih logističkih centara SAD u Persijskom zalivu, koja je bila meta napada iranskih dronova i balističkih raketa.

Nakon pretrpljene štete, CENTCOM je bio primoran da deo lanca snabdevanja prebaci u znatno udaljenije centre, uključujući Dijego Garsiju, britansku teritoriju u Indijskom okeanu na kojoj SAD i Velika Britanija imaju vojne objekte.

Ova promena produžila je cikluse snabdevanja za američke operacije na Bliskom istoku na 14 do 18 dana, a istovremeno je dovela do povremenih nestašica zaliha i problema u regionalnom sistemu vojne pošte.

Iz Iraka i Kuvajta povučeni su i helikopteri američke vojske koji su korišćeni za medicinsku evakuaciju. Zbog toga je većina transporta ranjenika obavljana kopnenim putem do lokalnih zdravstvenih ustanova.

Desetine američkih aviona i dronova oštećene ili uništene

Izveštaj beleži i gubitke američkih vazduhoplovnih sredstava.

Prema Associated Pressu, uništeno je čak 30 bespilotnih letelica MQ-9 Reaper, vrednih oko 30 miliona dolara po komadu, dok je sedam aviona-cisterni KC-135 oštećeno ili uništeno.

Pet aviona KC-135 pogođeno je iranskom vatrom dok su se nalazili na zemlji u Saudijskoj Arabiji. Još jedan avion srušio se u Iraku nakon sudara sa drugim KC-135, pri čemu je poginulo šest američkih vojnika.

U izveštaju je još 11 američkih vojnika navedeno kao "poginuli u borbenim dejstvima" u Kuvajtu, Iraku, Jordanu i Saudijskoj Arabiji.

Milionska šteta na američkim diplomatskim objektima

Napadi nisu bili ograničeni samo na vojne objekte.

Prema izveštaju, šteta na američkim diplomatskim objektima u Iraku, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigla je približno 184 miliona dolara.

Početkom marta američku ambasadu u Rijadu pogodila su dva iranska drona, izazvavši veliku štetu u kompleksu. U istom periodu dron je gađao američki konzulat u Dubaiju i oštetio pomoćni objekat.

Osvetnički udari Amerike na Iran zbog pogibije američkih vojnika u Jordanu - 19.07.2026. godine Foto: screenshot apnews

Američka ambasada u Kuvajtu takođe je obustavila rad u martu nakon napada iranskih dronova, a hitne usluge ponovo je počela da pruža krajem juna.

U Iraku je zabeleženo više od 600 napada na američke objekte, dok je tamošnja šteta procenjena na oko 157 miliona dolara.

Hiljade Amerikanaca evakuisane iz regiona

Rat je imao značajne posledice i po američko diplomatsko prisustvo.

Do kraja juna oko 3.500 diplomatskih službenika nalazilo se van regiona, pošto su brojne američke misije bile stavljene pod režim obavezne ili odobrene evakuacije.

Stejt department je od početka napada evakuisao ukupno oko 9.000 američkih državljana iz zemalja Bliskog istoka i Evrope. Troškovi operacija evakuacije premašili su 11 miliona dolara do kraja juna.

Istovremeno, ukupni američki troškovi rata dostigli su, prema rečima ministra odbrane Pita Hegseta, 37,5 milijardi dolara, dok je samo prodaja vojne opreme u regionu tokom istog perioda premašila 44 milijarde dolara.

Nova procena ukazuje i na širu posledicu rata, odnosno mogućnost trajne promene američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku.

Potreba za premeštanjem osoblja i opreme, uništenje ključnih logističkih centara i veće udaljenosti za snabdevanje mogli bi da dovedu do preispitivanja rasporeda američkih snaga u regionu.

Iran pokazao balističke rakete na skupu podrške vojsci u Teheranu Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Američki zvaničnici već su razgovarali o mogućnosti trajnog smanjenja broja pripadnika vojske i vojnih objekata nakon završetka rata, navodi CNN.

(Kurir.rs/Skai)