Slušaj vest

Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, obraća se evroposlanicima u Strazburu u šestom govoru koji drži o stanju EU (State of the Union).

Politiko je pred početak govora izneo očekivanja da će, dok se EU suočava sa ratovima, posledicama šumskih požara i američkim predsednikom Donaldom Trampom, šefica vlade Evropske unije da iskoristi obraćanje da izloži svoju agendu: klimatska zaštita Evrope, smanjenje jaza sa Kinom i SAD u oblasti veštačke inteligencije, jačanje odbrambene industrije evropskog bloka i reforma njegovih migracionih pravila.

Navodi se da su proteklih šest meseci zvaničnici širom Brisela unosili ideje, zahteve i politička obećanja u ovaj govor - iako je njegov sadržaj ostao strogo čuvana tajna.

Pripreme za obraćanje odvijale su se u vreme tenzija unutar parlamentarne koalicije koja je izglasala drugi mandat Fon der Lajen.

Ona se obraća Evropskom parlamentu gde su njeni saveznici iz desnog centra sve spremniji da sarađuju sa krajnjom desnicom, dok levi centar zahteva da ona povuče jasnu granicu.

Kanadski premijer Mark Karni je stigao u veliku salu Evropskog parlamenta dok Otava nastoji da produbi strateške veze s Evropom usred pogoršanja odnosa sa Vašingtonom.

Lideri krajnje desničarske poslaničke grupe Patrioti - Žordan Bardela iz francuskog Nacionalnog okupljanja - i poslaničke grupe Evropa suverenih nacija - koju predvodi ultradesničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) - nisu se pojavili na kurtoaznom rukovanju sa Karnijem, kojeg su pozdravili drugi šefovi poslaničkih grupa dok je ulazio u salu.

Ursula fon der Lajen Foto: OLIVIER HOSLET/EPA

Izveštači Politika navode da je puno praznih mesta u sali.

- Evropa mora da cilja na udeo čiste energije koji je "tehnološki neutralan", uključujući kontroverznije izvore energije poput biometana i nuklearne energije, kao i obnovljive izvore energije poput vetra i sunca - kazala je fon der Lajen poslanicima Evropskog parlamenta.

Ona je rekla da je ovo od vitalnog značaja jer kriza u Ormuskom moreuzu smanjuje zalihe energenata, dodajući trošak od 90 milijardi evra uvozu energenata u EU ove godine "bez ijednog dodatog molekula energije".

- U tom cilju, EU takođe treba da umnoži svoje kapacitete obnovljivih izvora energije šest puta i udvostruči udeo električne energije u svom energetskom miksu do 2040. godine - navela je Fon der Lajen, odobravajući tako cilj elektrifikacije koji je EU predložila pre ovog leta.

Fon der Lajen je najavila pritisak na vlade zemalja EU da odobre nove poreze na nivou cele Unije kako bi se finansirao naredni sedmogodišnji budžet bloka.

- Da budem sasvim jasna, naš budžet se tiče naše budućnosti. I svakom modernom budžetu su potrebni novi sopstveni resursi - kazala je Fon der Lajen, misleći na termin za poreze EU.

Predlog Evropske komisije da se sakupi više od 60 milijardi evra kroz nove namete naišao je na otpor u nacionalnim prestonicama, ali Fon der Lajen želi da se one povinuju tome.

Politiko navodi da je iznenađujuće to što je prva stvar iz obraćanja Ursule fon der Lajen koja je danas izazvala aplauz poslanika Evropskog parlamenta bila vezana za pojednostavljenje procedura.

- Sada mislim da je vreme da države članice angažuju. Ako smo ozbiljni u vezi sa pojednostavljenjem, potreban nam je i pakt protiv "pozlaćivanja" ("gold-plating" - prekomerno uvođenje zakona — kada država članica uvodi dodatna pravila ili administrativna opterećenja prilikom prenošenja zakonodavstva EU u nacionalno pravo).

Govor o stanju EU Ursule fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, pred poslanicima Evropskog parlamenta Foto: screenshot YT/AssociatedPress

Predsednica Komisije je stala u snažnu odbranu "zelenih" ambicija EU, pozivajući blok da "ostane na kursu klimatskih ciljeva" i "dramatično pojača spremnost" nakon leta koje su obeležili ekstremni talasi vrućina i šumski požari koji su besneli širom Evrope.

Ona je kazala da je takođe vreme da blok poboljša osiguranje od klimatskih promena.

- Danas je samo oko 25% gubitaka od katastrofa u Evropi pokriveno privatnim osiguranjem. To znači da, prečesto, nacionalni budžeti postaju osiguravač poslednje instance. Moramo da preduzmemo mere da bismo zatvorili tu rupu. Zato će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje - rekla je Fon der Lajen.

Bez navođenja detalja, ona je takođe obećala da će "predstaviti Evropski plan za talase vrućina" i "Evropsku inicijativu za vodu".

Izveštači Politika navode da, dok u sali deluje da ima dosta slobodnih mesta, u delu za posmatrače, rezervisanom za diplomate, zaposlene, medije i 69 influensera na društvenim mrežama koji su pozvani da prate govor Evropskog parlamenta i Komisije, mnogo je tesnije.

Navodi se da influenseri, od kojih većina izgleda pomalo smoreno — uz nekoliko koji bezvoljno slikaju dok Fon der Lajen govori — smešteni su na mesta okrenuta ka zadnjem delu podijuma.

Novinari briselskog sajta navode da je to i dalje bolje od mesta rezervisanih za medije, koji se muče da uopšte vide šeficu Evropske komisije.

Fon der Lajen je kazala da će EU nastaviti da pruža podršku Ukrajini da izdrži ono što se očekuje da će biti "najteža ratna zima", uključujući i humanitarnu pomoć i popravke energetskog sistema.

- Ojačaćemo ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. Prošle nedelje smo se prvi put složili oko kupovine američkih odbrambenih raketa Patriot. One sada hitno moraju da budu isporučene. Ali, takođe moramo zajedno da radimo na smanjenju naše zavisnosti od jednog dobavljača. Zato želimo da razvijemo pristupačan i modularan sistem protivraketne odbrane zajedno s Ukrajinom - rekla je ona, misleći na vojnu pomoć koja je pružena kroz zajam od 90 milijardi evra i na projekat, nazvan Freja.

On je još uvek u ranoj fazi i ima za cilj da razvije alternativu evropske proizvodnje američkim raketama Patriot, čija je potražnja naglo porasla poslednjih godina, što je dovelo do ozbiljnih zastoja u proizvodnji.

- A Freja je samo početak. Potrebno je više - poručila je Fon der Lajen.

Ona je poručila da "pritisak na Rusiju mora stalno da raste".

- To ne zahteva uvek nove sankcije, već pre svega sprovođenje postojećih. Naše sankcije su bolne. One stavljaju rusku ekonomiju pod ogroman pritisak. Rusija pokušava sve da ih zaobiđe. Zato moramo zatvoriti svaku rupu u zakonu - kazala je fon der Lajen, koja je u ovom delu govore prešla s engleskog na maternji nemački jezik.

Fon der Lajen je osudila eskalaciju napada Rusije na Ukrajinu, u kojoj dronovi na mlazni pogon i balističke rakete neselektivno gađaju civilnu infrastrukturu.

Nekontrolisano razaranje samo je povećalo rastuće finansijske potrebe Ukrajine.

- Svakog dana ovog leta, napad za napadom pogađao je ukrajinske gradove. U Odesi su ruski dronovi pogodili prepuni tržni centar usred bela dana. Zatim su udarili drugi put — namerno ciljajući spasioce koji su požurili da pomognu. Ovo nije samo rat. Ovo je namerna strategija terora - poručila je Fon der Lajen.

Ona je pozvala na uspostavljanje "Bezbednosnog protokola za vanredne situacije“ EU, po uzoru na Član 4 NATO, kako bi se suprotstavili eskalaciji sajber napada, sabotaži, podmetanju požara i upadima dronova.

- Hibridne pretnje sa kojima se suočava Evropa su sve manje i manje hibridne i sve manje i manje samo pretnje - upozorila je Fon der Lajen.

Protokol bi omogućio svakoj zemlji EU koja se suočava s ozbiljnom bezbednosnom pretnjom, a koja je ispod nivoa oružane agresije, da sazove sve države članice kako bi koordinisale odgovor i sprečile dalju eskalaciju.

Fon der Lajen je takođe najavila novu evropsku bezbednosnu strategiju sa šeficom spoljne politike EU Kajom Kalas, tvrdeći da evropske institucije nisu uspele da isprate današnje pretnje.

Ona je kazala i da će predložiti novi bezbednosni forum koji bi okupio lidere EU i istomišljenike, kao odgovor na eskalaciju ruskih hibridnih napada i narušavanje transatlantskih odnosa.

- Kanada, Ukrajina, Norveška i Velika Britanija biće pozvane da se pridruže - rekla je šefica Evropske komisije.

Politiko navodi da ova ideja nije nova i da je prvi put je pokrenuta 80-ih prošlog veka, a razne verzije su predlagane i odbacivane.

Zvanični predlog je ranije ove godine ponovo oživeo Sergej Lagodinski, poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih, nakon što je Tramp zapretio da će anektirati Grenland, ali je odmah izazvao skepticizam nekoliko zemalja EU, koje su i dalje oprezne u pogledu predaje svojih ovlašćenja za donošenje odluka manjoj grupi prestonica.

Fon der Lajen je, obraćajući se kanadskom premijeru Karniju, kazala da želi da sarađuje sa njim "na otvaranju vrata za Kanadu da bude prva pridružena članica EU".

Fon der Lajen je zagrlila je premijera i rukovala se s njim, što je izazvalo ovacije među poslanicima.

- Ovo nije partnerstvo protiv bilo koga drugog, već za našu zajedničku snagu - rekla je ona u poruci očigledno namenjenoj američkom predsedniku Trampu.

Uskoro opširnije...

(Kurir.rs/Politico.eu/Preveo i priredio: N. V.)