PUTINOV PLAN ZA PARALISANJE UKRAJINE: Rusija širi udare na infrastrukturu, na meti železnica, benzinske stanice, skladišta i trgovinski lanci
- Rusija pojačava udare na ukrajinsku infrastrukturu, a mete su sve češće železnica, benzinske stanice, skladišta i trgovinski lanci.
- Cilj kampanje je da se poremeti transport robe i goriva, podignu troškovi i oslabi ukrajinska ekonomija pred zimu.
Napad, u kojem je u nedelju ujutru pogođena lokomotiva putničkog voza, dogodio se nedaleko od diplomatskog voza kojim su putovali Boris Džonson, bivši britanski premijer, evropski zvaničnici zaduženi za bezbednost i drugi strani uglednici.
Moskva ne samo da pojačava dalekometne vazdušne napade na civilnu infrastrukturuu pokušaju da parališe Ukrajinu, već postaje i sve smelija u izboru svojih meta.
Napadi su izazvali osude evropskih zvaničnika, koji su optužili Vladimira Putina da pokušava da zastraši saveznike Ukrajine i da pokazuje osećaj nekažnjivosti.
Na te optužbe je u ponedeljak odgovorio Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, koji je rekao da je ruska vojska "izvodila operacije na čitavoj teritoriji Ukrajine i da će to nastaviti da čini“.
Ranije ovog meseca, avion kojim je putovao Volodimir Zelenski, ukrajinski lider, zamalo je pogođen ruskim dronom na mlazni pogon dok je trebalo da poleti iz Moldavije ka Norveškoj, naveli su ukrajinski i norveški zvaničnici.
Ipak, nedeljni napadi uklapaju se i u širu promenu načina na koji Rusija vodi svoju vojnu kampanju.
Putin želi da uguši ukrajinsku ekonomiju
Dok je stanje na kopnenom frontu relativno nepromenjeno, a dronovi dugog dometa postaju sve napredniji, Kremlj je pojačao vazdušni rat. Cilj mu je da uguši ukrajinsku ekonomiju napadima na komercijalne, transportne i logističke mreže, prenosi britanski Telegraf.
Ruski napadi na energetsku infrastrukturu nisu prestali. Ruske navođene bombe 27.avgusta uništile su termoelektranu u Hersonu, zbog čega su ukrajinski zvaničnici pozvali stanovnike da napuste grad, strahujući da bi mogao ostati bez električne energije.
Ali železnice, benzinske stanice, skladišta, pošte, preduzeća i fabrike takođe su postali glavni ciljevi, dok Rusija nastoji da poremeti transport robe i goriva, poveća troškove poslovanja i dodatno ograniči ekonomiju koja je već pod ogromnim pritiskom.
"Rusija proširuje svoju kampanju protiv infrastrukture izvan energetskih i vojno povezanih ciljeva, usmeravajući se ka širem ekonomskom sistemu koji omogućava Ukrajini da funkcioniše“, rekao je Maksim Beznosjuk, istraživač u Centru za globalnu Evropu.
Dodaje da je ovo postala sistematska kampanja čiji je cilj slabljenje funkcionisanja ukrajinske privrede, stvaranje nestašice resursa i povećanje društvenog pritiska, naročito uoči zime.
Analiza podataka organizacije Acled, pokazala je da su napadi na industrijsku i komercijalnu infrastrukturu tokom leta 2026. godine bili više nego utrostručeni u odnosu na leto prethodne godine.
Porastao broj napada na transportnu infrastrukturu
Istovremeno, broj napada na transportnu infrastrukturu porastao je za 25 odsto, dok su napadi na poljoprivredne ciljeve više nego udvostručeni.
Tokom avgusta i septembra izvedeni su napadi na više od 30 velikih trgovinskih lanaca, potrošačkih brendova i logističkih kompanija, dok su tržni centri pogođeni u Krivom Rihu, Pavlogradu, Sumi i Harkovu, pri čemu su stradale desetine civila.
Gotovo neprekidno su izvođeni i napadi dronovima na prehrambenu logistiku, uključujući skladišta i transport, što bi moglo da podigne cene za 2,5 odsto, prema rečima Tarasa Vysotskog, ministra poljoprivrede, mada su pojedini trgovinski lanci najavljivali znatno veći rast cena.
Železnica je od početka ove godine bila meta više od 1.500 napada, prema podacima Mikole Kalašnjika, ukrajinskog ministra za obnovu, infrastrukturu i saobraćaj.
Dok su napadi na benzinske stanice ranije uglavnom bili ograničeni na oblasti u blizini linije fronta, gde ih je pogođeno na stotine, ta kampanja se poslednjih dana proširila na Kijev zbog čega je njegov gradonačelnik Vitalij Kličko upozorio na moguće nestašice goriva, kao i na zapadne regione poput Volinja, Rivnenske i Lavovske oblasti.
Za ove napade od velikog značaja bili su rojevi dronova na mlazni pogon, koji lete do tri puta brže od svojih prethodnika i dostižu veće visine, zbog čega ih je znatno teže presresti nego modele sa propelerima.
Rusija je tokom leta osmostruko povećala broj ovakvih dronova ispaljenih na Ukrajinu, lansiravši 2.800 u avgustu, u poređenju sa 350 u junu. Satelitski snimci Rusije otkrili su izgradnju i gomilanje baza za dronove, koje se nalaze dovoljno blizu Ukrajine i NATO-a da omogućavaju izvođenje ovih napada.
Putin je ranije upozorio Kijev da "očekuje odgovor usmeren na vaše najosetljivije ekonomske sektore“, nakon serije ukrajinskih napada dronovima na internet prodavnice koje ruskoj vojsci obezbeđuju vojnu opremu i opremu sa dvostrukom namenom. Time je te napade predstavio kao odmazdu.
Kremlj je u nedelju dodatno naglasio Putinove ranije izjave, navodeći da Rusija ranije nije nameravala da napada "sve i svašta“, ali da je "počela to da radi nakon što su sami Ukrajinci otvorili Pandorinu kutiju“ svojim napadima.
Ukrajinski zvaničnici i zapadni analitičari smatraju da pojačani napadi predstavljaju nadoknadu za nedostatak napretka Moskve na liniji fronta.
Tokom vikenda, Institut za proučavanje rata (ISW), istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu, saopštio je da su ukrajinske snage uspešnim protivnapadima duž fronta uspele gotovo u potpunosti da ponište teritorijalne dobitke Moskve ostvarene od marta 2026. godine.
Prema tvrdnji Beznosjuka, strategija koja stoji iza sve većeg oslanjanja Kremlja na vazdušno ratovanje velikog dometa jeste "da uništi i poremeti stvari brže nego što Ukrajina može da ih popravi i obnovi“.
Pošto nije uspela da ostvari odlučujući proboj konvencionalnim vojnim putem, Rusija se sve više oslanja na prinudno slabljenje države kako bi oslabila Ukrajinu politički i društveno, kao i ekonomski“, tvrdio je on.
Na bojnom polju ostvaruju veoma mali napredak. Zato izgleda da zaista pokušavaju da izvrše pritisak na ukrajinsku vladu, da je oslabe i pošalju poruku da vlada ne može da vas zaštiti.“, rekao je Korn, bivši obaveštajni zvaničnik.
Uništeno skladište firme za produkciju programa zabave koju je osnovao Zelenski
Skladište u kojem se nalazila scenska oprema i arhiva firme za produkciju programa zabave ;Kvartal 95 čiji je suosnivač bio glumac Volodimir Zelenski, sada predsednik Ukrajine, uništeno je prošle noći tokom ruskog napada na Kijev, pri čemu nije bilo žrtava, saopštila je ta kompanija na Fejsbuku.
"Izgubili smo ogromnu količinu scenografije, kostima i rekvizita koji su bili deo naših koncerata, televizijskih emisija, filmova i serija tokom proteklih dvadeset godina", piše Kvartal 95.
Uprkos gubitku opreme prikupljane tokom dve decenije, kompanija je uverila javnost da će se svi planirani nastupi i snimanja održati "sa opremom ili bez nje".
Kompaniju Kvartal 95 osnovali su 2003. godine Zelenski i njegova braća Boris i Serhij Šefir, poreklom iz Krivog Roga u centralnoj Ukrajini.
Ova kompanija je, između ostalog, producirala seriju "Sluga naroda" (2015–2019), u kojoj je Volodimir Zelenski igrao običnog nastavnika istorije koji iznenada postaje predsednik Ukrajine, a ta uloga je pokrenula njegov politički uspon.
Kurir.rs/Telegraph