IZBORI U BERLINU I MEKLENBURGU, AFD PRED ISTORIJSKIM USPEHOM?! Evo ko su LIDERI krajnje desnice u dve nemačke pokrajine! (FOTO/VIDEO)
- AfD u Berlinu je treći sa 18 odsto, iza Levice i CDU-a, dok je trka za prvo mesto veoma tesna.
- U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji AfD vodi sa 38 odsto, ispred SPD-a koji ima 33 odsto, uz moguć rast stranke u odnosu na 2021.
- Izbori su 20. septembra, a rezultati bi mogli dodatno da oslabe Fridriha Merca i pokažu novu raspodelu snaga u nemačkoj politici.
Dok se u Berlinuvodi tesna borba između više stranaka, AfDu Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u izbore kao jedan od glavnih kandidata za osvajanje najvećeg broja glasova.
AfD treći u Berlinu
U Berlinu poslednje istraživanje Politbarometra pokazuje da je Levica na 22 odsto, CDU na 20, dok AfD ima 18 odsto. Slede Zeleni sa 15, SPD sa 12, dok BSW ima 4 odsto i nalazi se ispod izbornog praga. Ostale stranke zajedno imaju po devet odsto.
To znači da AfD u Berlinu ima značajnu podršku, ali prema ovom istraživanju zaostaje četiri procentna poena za vodećom Levicom i dva za CDU-om.
Istovremeno, razlika između vodećih stranaka dovoljno je mala da se ne može unapred znati koja će biti najjača po konačnim rezultatima. Druga istraživanja takođe pokazuju veoma tesnu trku Levice i CDU, dok su AfD i Zeleni iza njih.
AfD prvi u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji
U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji situacija je drugačija. Prema istraživanju, AfD ima 38 odsto, dok vladajući SPD premijerke Manuele Švezig ima 33 odsto. Levica je na 9, CDU na 7, Zeleni na 5, a BSW na 4 odsto. Ako bi se takav rezultat ostvario na izborima, BSW bi ostao ispod cenzusa.
Posebno je značajan rast AfD-a u odnosu na prethodne izbore. Stranka je 2021. osvojila 16,7 odsto, dok bi prema aktuelnoj anketi sada mogla da dobije više nego dvostruko veći procenat glasova. SPD bi sa 33 odsto takođe ostao ispod svog rezultata iz 2021. godine, kada je osvojio 39,6 odsto.
Upravo zbog toga izbori u Meklenburgu mogu biti posebno važni za odnos snaga na nemačkoj političkoj sceni.
AfD bi, prema poslednjoj anketi, mogla da osvoji najviše glasova, ali rezultat sam po sebi ne znači da bi stranka automatski formirala pokrajinsku vladu.
Za sastav vlade odlučujući će biti konačan raspored mandata i stavovi ostalih stranaka prema eventualnoj saradnji sa AfD-om.
U Berlinu je, s druge strane, ključna činjenica da nijedna od vodećih stranaka prema dostupnim anketama nema blizu samostalne većine. Sadašnja koalicija CDU i SPD prema istraživanjima ne bi zadržala većinu, pa će posle izbora biti potrebno tražiti novu parlamentarnu većinu.
Ko su vodeći ljudi AfD-a u Berlinu i Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji
Uoči izbora u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji među najvažnijim figurama Alternative za Nemačku (AfD) u ova dva pokrajinska politička prostora danas se izdvajaju Kristin Brinker i Enriko Šult.
Oboje imaju vodeće funkcije u svojim pokrajinskim organizacijama, a istovremeno su aktivni u pokrajinskim parlamentima.
Kristin Brinker, rođena 1972. godine u Bernburgu, predsedava AfD-om u Berlinu i šefica je poslaničke grupe stranke u Predstavničkom domu Berlina.
U parlamentu je od 2016. godine, dok je na čelo poslaničke grupe došla 2021. godine. Po obrazovanju je diplomirani inženjer arhitekture. Pre političke karijere završila je obuku za bankarsku savetnicu, studirala arhitekturu na Tehničkom univerzitetu u Berlinu i 2005. godine doktorirala arhitekturu. Profesionalno je radila u oblasti upravljanja nekretninama i razvoja projekata.
Brinker je u AfD ušla 2013. godine. Na izborima za Predstavnički dom Berlina 20. septembra 2026. vodi pokrajinsku listu svoje stranke. Kao glavne teme u kampanji ističe gradske finansije, dugove, stanovanje i smanjenje, kako navodi, ideološki motivisanih izdataka.
Enriko Šult je jedna od ključnih figura AfD-a u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. Rođen je 18. aprila 1979. u Deminu i po zanimanju je tehničar za geodeziju.
U pokrajinski parlament ušao je 2021. godine direktnim mandatom. Od juna 2026. vodi poslaničku grupu AfD-a u Landtagu, a istovremeno je jedan od pokrajinskih predsednika stranke. Bavi se pre svega finansijskom i obrazovnom politikom.
Šult je pre političkog angažmana više od dve decenije radio u katastarskoj i geodetskoj službi okruga Meklenburška jezerska oblast. U AfD-u je od 2017. bio član okružnog rukovodstva, od 2018. je u saveznom stručnom Odboru za obrazovanje, a od 2021. je predsednik pokrajine. Za izbore u nedelju, 20. septembra, vodi pokrajinsku listu AfD-a.
Uz Šulta, važnu ulogu u kampanji ima Leif-Erik Holm, koji je takođe pokrajinski predsednik AfD-a i kandidat stranke za mesto pokrajinskog premijera.
Holm je rođen 1970. u Šverinu, po obrazovanju je ekonomista i bio je dugogodišnji radijski voditelj. Poslanik je Bundestaga i predstavlja izborni okrug koji obuhvata Šverin, Ludvigslust-Parkim i delove Severozapadne Meklenburgije.
Glasanje od 8 do 18 h, rezultati tokom večeri
U nedelju 20. septembra 2026. godine, izbori u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji održavaju se od 8 do 18 časova. Prebrojavanje počinje odmah nakon zatvaranja biračkih mesta.
Prve izlazne procene i prognoze očekuju se odmah posle 18h, dok će prve projekcije rezultata uslediti tokom večeri.
Veliki pad Fridriha Merca
Podsetimo, aktuelni nemački kancelar Fridrih Merc je pod pritiskom zbog kombinacije lošeg rejtinga, slabih rezultata CDU-a, sporog sprovođenja najavljenih reformi i nezadovoljstva stanjem nemačke ekonomije i troškovima života.
Njegovu poziciju dodatno slabi snažan rast AfD-a, posebno posle njenog velikog rezultata u Saksoniji-Anhalt, dok se deo članstva CDU-a pita da li Merc može da povrati podršku birača.
Prema istraživanju agencije "ARD-DeutschlandTrend" u septembru, svega 13 odsto ispitanika bilo je zadovoljno njegovim radom, dok je 83 odsto bilo nezadovoljno. Istovremeno, prema istraživanju INSA, 78 odsto ispitanih smatra da Merc više nije pravi kancelar, dok ga samo 14 odsto podržava.
(Kurir.rs/V.M.)