Slušaj vest

Alternativa za Nemačku (AfD)ostvarila je veliki izborni uspeh u Saksoniji-Anhaltu, ali je odmah nakon pobede naišla na ozbiljan politički problem - za formiranje vlade neophodni su joj partneri, a upravo sa njima odbija da pravi kompromise.

Na izborima 6. septembra AfD je osvojila nešto manje od 44 odsto glasova i postala ubedljivo najjača stranka u ovoj istočnoj nemačkoj pokrajini. Stranci je malo nedostajalo da osvoji apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu i dobije mogućnost da sama formira vladu.

Njeni lideri su tokom kampanje insistirali da bi samostalna vlast bila jedini način da u potpunosti sprovedu program.

Alis Vajdel, kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) tokom rasprave sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Bundestagu Foto: Michael Kappeler/DPA

On uključuje obavezne radne programe za tražioce azila, građanske patrole povezane sa migracijama, kao i ukidanje javnog finansiranja programa usmerenih na demokratiju i građanski angažman. Ipak, odmah se otvorilo pitanje - s kim će AfD sarađivati ako nema većinu?

Njena politika prema potencijalnim partnerima ne daje mnogo prostora za dogovor.

Tokom izborne noći, lider AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, Ulrih Zigmund rekao je da pruža ruku svim snagama koje su spremne da podrže "promenu kursa". Samo nekoliko trenutaka kasnije poručio je: "Sa moje strane neće biti popuštanja, neće biti kompromisa."

Ulrih Zigmund, lider Alternative za Nemačku (AfD) u Saksoniji-Anhalt, s Alis Vajdel i Tino Hrupalom, kopredsednicima stranke na saveznom nivou, slavi pobedu na pokrajinskim izborima Foto: FILIP SINGER/EPA, Michael Kappeler/DPA

Politikolog Tereza Hausman sa Univerziteta u Potsdamu smatra da AfD druge stranke vidi kao deo političke elite protiv koje se bori. Prema njenom tumačenju, populističke stranke često polaze od ideje da postoji samo jedna prava volja naroda, pa kompromis doživljavaju kao odustajanje od sopstvenih principa.

Potencijalni partneri AfD-a su CDU kancelara Fridriha Merca i Savez Sare Vagenkneht(BSW). Međutim, AfD napada obe stranke. Kopredsednica AfD-a Alis Vajdel odmah posle izbora poručila je da CDU/CSU "više nikada neće moći da pobedi na saveznim izborima".

Nemački kancelar Fridrih Merc sa Svenom Šulceom, dosadašnjim premijerom Saksonije-Anhalt, nakon poraza vladajučih demohrišćana od Alternative za Nemačku (AfD) na pokrajinskim izborima Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA

Poseban problem predstavlja odnos prema CDU-u. AfD pokušava da privuče konzervativne birače razočarane politikom demohrišćana, dok istovremeno nemačke bezbednosne službe u Saksoniji-Anhaltu AfD klasifikuju kao ekstremističku desničarsku organizaciju.

Ni sa BSW situacija nije mnogo jednostavnija. Ta stranka je prvi put ušla u pokrajinski parlament i mogla bi da bude važan faktor u formiranju vlasti. Iako postoje dodirne tačke između dve partije, lideri AfD-a ubrzo su počeli da napadaju i BSW.

Sara Vagenkneht - BSW Foto: EPA, Profimedia, Printscreen Twitter

AfD-ov strateg Torben Braga otvoreno je govorio o cilju da stranka postane toliko snažna da ili samostalno vlada ili izazove velike promene unutar konkurentskih partija. Šef poslaničke grupe Oliver Kirhner čak je poručio da bi, ako ne bude moguće da formira vladu, trebalo da se održe novi izbori.

Za nacionalno rukovodstvo AfD-a vlast u Saksoniji-Anhaltu ima veliki značaj. Politikolog Hausman ocenjuje da bi eventualna vlada predvođena AfD-om mogla da posluži kao odskočna daska za stranku na saveznom nivou.

Ulrih Zigmund, kandidat Alternative za Nemačku za premijera pokrajine Saksonija-Anhalt Foto: MARVIN MOEBIUS / imago stock&people / Profimedia, Hendrik Schmidt, Pool/dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia, Chris Emil Janssen / imago stock&people / Profimedia

Kopredsednica stranke, Alis Vajdel, dugoročno gledano želi da postane kancelarka.

AfD tako ima snažan izborni rezultat, ali pred njom ostaje ključni izazov - kako da izborni uspeh pretvori u vlast ako istovremeno odbija kompromise koji su neophodni za formiranje koalicije.

(Kurir.rs/DW/Preneo: V.M.)