Slušaj vest

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Hrišćansko-demokratska unija (CDU)Fridriha Merca suočava se sa mogućnošću ozbiljnih gubitaka.

U Berlinu se CDU bori za prvo mesto sa strankom Levica, dok je u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji svega nešto iznad izbornog praga od pet odsto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament.

Eventualni pad ispod tog praga bio bi jedan od najlošijih rezultata CDU-a u istoriji pokrajinskih izbora.

Izbori dolaze samo dve nedelje nakon velikog uspeha Alternative za Nemačku (AfD) u pokrajini Saksonija-Anhalt, gde je krajnje desna stranka ostvarila ubedljivu pobedu, dok je CDU ostvario pola glasova manje nego prošli put.

Nemački kancelar Fridrih Merc sa Svenom Šulceom, dosadašnjim premijerom Saksonije-Anhalt, nakon poraza vladajučih demohrišćana od Alternative za Nemačku (AfD) na pokrajinskim izborima Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA

U Nemačkoj se zbog toga sve glasnije govori o mogućnosti da Merc još tokom mandata bude zamenjen na mestu kancelara ukoliko se politički položaj CDU-a dodatno pogorša.

Merc insistira da će ostati na funkciji, ali njegova popularnost opada. Pojavile su se i spekulacije o takozvanoj "zameni kancelara", iako potencijalni izazivači za sada oklevaju da otvoreno krenu protiv njega.

AfD se nada novom uspehu, naročito u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. Stranka, čije su pojedine pokrajinske organizacije domaće obaveštajne službe označile kao desničarski ekstremističke, što AfD odbacuje, snažno se zalaže za restriktivnu migracionu politiku, nacionalni kurs i bolje odnose sa Rusijom. Takva politika posebno nailazi na podršku u nekadašnjoj komunističkoj istočnoj Nemačkoj.

Alis Vajdel, kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) tokom rasprave sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Bundestagu Foto: Michael Kappeler/DPA

Ipak, vladajuća Socijaldemokratska partija (SPD) u završnici kampanje pokušava da se vrati u trku za prvo mesto. Njena kandidatkinja Manuela Švezig, aktuelna premijerka pokrajine, pokušava da privuče birače koji žele da zaustave AfD, predstavljajući sebe kao "ženu protiv plavih", aludirajući na boje AfD-a, a u prilog tome, oblači se u crveno.

Merc se suočava sa kritikama zbog ekonomskih problema, visokih troškova energenata i pitanja migracija. Njegovi saveznici tvrde da je nasledio brojne probleme i da je njegovu vladu pogodio niz globalnih kriza.

Ipak, njegov zaokret udesno po pitanjima poput migracije nije oslabio AfD, dok je istovremeno udaljio deo birača sa leve strane političkog spektra.

Manuela Švezig - SPD - Nemačka Foto: Jens Büttner/DPA, CLEMENS BILAN/EPA, Bernd Wüstneck/DPA

Dodatno nezadovoljstvo izazvao je njegov direktan stil komunikacije. Merc je, između ostalog, kritikovao ideju ravnoteže između poslovnog i privatnog života i poručivao Nemcima da moraju više da rade i manje odlaze na bolovanje.

Osam pokrajinskih lidera CDU-a nedavno je javno podržalo Merca, ocenivši da se poverenje u stranku može vratiti "slušanjem građana i političkim delovanjem", a ne raspravama o kadrovima. Ipak, nezadovoljstvo unutar CDU-a raste.

Lokalni kandidat CDU-a, Martin Rolof ocenio je da Mercu nedostaje "osećaj za običnog čoveka" i da, iako možda želi da sprovede prave stvari, ne ume dobro da ih iskomunicira.

Ulrih Zigmund, lider Alternative za Nemačku (AfD) u Saksoniji-Anhalt, s Alis Vajdel i Tino Hrupalom, kopredsednicima stranke na saveznom nivou, slavi pobedu na pokrajinskim izborima Foto: FILIP SINGER/EPA, Michael Kappeler/DPA

Na pitanje da li bi trebalo da ode sa funkcije, odgovorio je da bi, ako mora da bira između "da" i "ne", rekao "da".

Merc je najavio da će nastaviti da vodi vladu i da će na jesen pokušati da progura paket ekonomskih, poreskih i socijalnih reformi. Međutim, izbori 20. septembra predstavljaju ozbiljan politički test.

Kancelar bi u nedelju uveče trebalo da se sastane sa vrhom stranke u Berlinu, a već je otkazao planirani put u Njujork naredne nedelje, što se tumači kao pokušaj da se situacija unutar CDU-a drži pod kontrolom.

Eventualno dodatno slabljenje Merca moglo bi da donese novu političku nestabilnost Nemačkoj, ali i Evropi, posebno imajući u vidu njegovu snažnu podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.

(Kurir.rs/BBC/Preneo: V.M.)