Slušaj vest

Ultradesničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) pobedila je na pokrajinskim izborima u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, dok vladajuća konzervativna Hrišćanskodemokratska unija (CDU) nije uspela da obezbedi nijedno poslaničko mesto, što se partiji kancelara Fridriha Merca, dugo najvećoj stranci u posleratnoj Nemačkoj, nije desilo do sada ni na jednim izborima.

Dojče vele navodi da je, prema preliminarnim rezultatima koje je izborna komisija objavila rano jutros, AfD je u nedelju osvojio 38,2% glasova u toj pokrajini na severoistoku zemlje, nakon što je pre dva vikenda trijumfovao u Saksoniji-Anhalt, ali takođe bez osvajanja apsolutne većine.

Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), koju predvodi dosadašnja pokrajinska premijerka Manuela Švezig, osvojila je 35,5% podrške.

Hrupala: Ostavka Merca bila bi olakšanje za zemlju

Tino Hrupala, kopredsednik AfD, čak i pre nego što su objavljeni prvi rezultati izlaznih anketa za javnu televizijsku mrežu ARD izjavio je da ta straka "jasno ima mandat da vlada" u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji,  pre nego što je dodao da će partija predložiti pregovore  o koaliciji svim ostalim strankama.

Hrupala je takođe rekao da očekuje da će kancelar Merc sada podneti ostavku.

- To bi zaista bilo olakšanje za ovu zemlju - rekao je.

Tino Hrupala, kopredsednik ultradesničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA, CLEMENS BILAN/EPA

Socijalistička stranka Levica (6,5%) i partija Zeleni (5,7%) bile su jedine druge stranke koje su ušle u pokrajinski parlament.

Nikada gori CDU

Mercov CDU pretrpeo je katastrofalne gubitke, ne uspevši da obezbedi mesto u lokalnoj skupštini, pošto je ostao ispod cenzusa nakon osvajanja svega 4,9% glasova.

Ovo se nikada ranije nije desilo demohrišćanima ni na jednim pokrajinskim, saveznim ili evropskim izborima.

Prethodni najgori rezultat CDU na glasanjima za pokrajinske skupštine bilo je osvajanje 9% glasova u Bremenu 1951. godine.

Drugi loši rezultati CDU su daleko ispred jučerašnjeg debakla:

2020: 11,2% u Hamburgu
2024: 12,1% u Brandenburgu
2021: 13,3% u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji
1959: 14,8% u Bremenu

Nemački kancelar Fridrih Merc i Sep Miler, zamenik šefa poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia, KAY NIETFELD / AFP / Profimedia

Proruski populisti takođe ispod cenzusa

Populistički Savez Sara Vagenkneht (BSW), koji kombinuje levičarske poglede na ekonomiju, konzervativne na migracije i proruske u pogoledu spoljnopolitičkih inicijativa, takođe nije uspela da uđe u parlament Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, ovojivši 4,8% glasova.

Partija slobodnih demokrata (FDP), koja je orijentisana na poslovne teme, nije uspela da se vrati u pokrajinski parlament, obezbedivši samo 1,0% podrške.

AfD će stoga imati 32 od ukupno 71 mesta u novom parlamentu Meklenburg-Zapadne Pomeranije , dok će SPD imati 29 poslanika.

Leif Erik Holm - Alternativa za Nemačku (AfD) Foto: CLEMENS BILAN/EPA

Moguća koalicija SPD-Levica-Zeleni

Levici i Zelenima pripašće po pet mandata.

Prethodna koalicija SPD-Levica više nema većinu, ali bi trostranački savez sa Zelenima imao komotnu većinu od 39 poslanika.

Sve tri stranke su isključile mogućnost formiranja koalicija s AfD.

Jedina nada za koaliciju ultradesnici bila je BSW čiji je vodeći pokrajinjski kandidat Peter Šabel novinskoj agenciji DPA kasno sinoć priznao da te stranje neće biti u novom sazivu parlamenta u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.

- Nismo uspeli - kazao je Šabel, samo nekoliko sati nakon što je rekao da je stranka "veoma uverena" da ulazi u parlament.

Alis Vajdel, kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) tokom rasprave sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Bundestagu Foto: Michael Kappeler/DPA

Berlin dobija prvu gradonačelnicu imigranstkog porekla?

Juče su održani i izbori za parlament Berlina, pošto nemačka prestonica na zakonodavnom nivou ima status na nivou pokrajine.

I tu je CDU prošao loše, doduše ne kao u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, ali je izgubio čelnu poziciju sa prethodnog glasanja iz 2023.

Stranka Levica je, prema preliminarnim rezultatima, trijumfovala sa 25,7% podrške, dok je Mercovoj stranci pripalo drugo mesto sa 18,8% glasova.

Protest protiv Alternative za Nemačku (AfD) u Berlinu Foto: Stefan Boness/Ipon / Sipa Press / Profimedia

Iza njih su AfD sa 16,3%, Zeleni sa 14,3%,  SPD sa 12,1%, a proruski BSW je i ovde ostao ispod cenzusa sa 4,7% podrške.

Od ukupno 158 mesta u berlinskom parlamentu Levica bi trebalo da ima 47 poslanika, CDU 34, a AfD 29, što je skoro duplo u odnosu na njihov rezultat iz prethodnog saziva.

Zelenima je pripalo 26, a SPD 22 mandata, pa su prema Špiglu moguće većinske koalicije Levica-Zeleni-SPD s ukupno 95 poslanika ili CDU-Zeleni-SPD sa 82 poslanika.

Elif Eralp, vodeća kandidatkinja (Spitzenkandidatin) berlinske Levice (Die Linke) na izborima za Predstavnički dom Berlina.
Elif Eralp, kandidatkinja Levice za gradonačelnicu Berlina Foto: JENS SCHLUETER / AFP / Profimedia

Nemački građani u Berlinu uzrasta 16 i 17 godina prvi put su mogli da glasaju na pokrajinskim izborima i ubedljivo najviše glasova dali su takozvanim progresivnim strankama.

Oko 43% birača starosti 16-24 godine glasalo je za Levicu, 12% za Zelene, a 7% za SPD.

Oko 12% birača te uzrasne kategorije glasalo je za AfD.

Elif Eralp, kandidatkinja Levice za gradonačelnicu Berlina, proslavila je pobedu "ljubavi i pravde nad mržnjom".

- Počevši od danas, zajedno menjamo Berlin i činimo ga boljim mestom - kazala je Eralp, koja se nada da će postati prva berlinska gradonačelnica koja je imigracionog porekla.

Eralp je rođena u Minhenu 1981. godine u porodici doseljenika iz Turske.

Iako je njen pobednički govor bio uglavnom na nemačkom, tokom svog obraćanja je uzviknula i "Ispisali smo istoriju, prijatelji" na turskom.

(Kurir.rs/Deutsche Welle/Spiegel/Preveo i priredio: N. V.)