Slušaj vest

Ultradesničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) pobedila je na pokrajinskim izborima u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, dok vladajuća konzervativna Hrišćanskodemokratska unija (CDU) nije uspela da obezbedi nijedno poslaničko mesto, što se partiji kancelara Fridriha Merca, dugo najvećoj stranci u posleratnoj Nemačkoj, nije desilo do sada ni na jednim izborima.

Dojče vele navodi da je, prema preliminarnim rezultatima koje je izborna komisija objavila rano jutros, AfD je u nedelju osvojio 38,2% glasova u toj pokrajini na severoistoku zemlje, nakon što je pre dva vikenda trijumfovao u Saksoniji-Anhalt, ali takođe bez osvajanja apsolutne većine.

Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), koju predvodi dosadašnja pokrajinska premijerka Manuela Švezig, osvojila je 35,5% podrške.

Hrupala: Ostavka Merca bila bi olakšanje za zemlju

Tino Hrupala, kopredsednik AfD, čak i pre nego što su objavljeni prvi rezultati izlaznih anketa za javnu televizijsku mrežu ARD izjavio je da ta straka "jasno ima mandat da vlada" u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji,  pre nego što je dodao da će partija predložiti pregovore  o koaliciji svim ostalim strankama.

Hrupala je takođe rekao da očekuje da će kancelar Merc sada podneti ostavku.

- To bi zaista bilo olakšanje za ovu zemlju - rekao je.

Tino Hrupala, kopredsednik ultradesničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA, CLEMENS BILAN/EPA

Socijalistička stranka Levica (6,5%) i partija Zeleni (5,7%) bile su jedine druge stranke koje su ušle u pokrajinski parlament.

Nikada gori CDU

Mercov CDU pretrpeo je katastrofalne gubitke, ne uspevši da obezbedi mesto u lokalnoj skupštini, pošto je ostao ispod cenzusa nakon osvajanja svega 4,9% glasova.

Ovo se nikada ranije nije desilo demohrišćanima ni na jednim pokrajinskim, saveznim ili evropskim izborima.

Prethodni najgori rezultat CDU na glasanjima za pokrajinske skupštine bilo je osvajanje 9% glasova u Bremenu 1951. godine.

Drugi loši rezultati CDU su daleko ispred jučerašnjeg debakla:

2020: 11,2% u Hamburgu
2024: 12,1% u Brandenburgu
2021: 13,3% u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji
1959: 14,8% u Bremenu

Krizni sastanak predsedništva stranke

Anketa sprovedena prošlog vikenda pokazala je da većina pristalica CDU više ne veruje da Merc treba da ostane kancelar.

Koliko je ozbiljna Mercova trenutna pozicija, pokazuje i njegova odluka da ne ode u Njujork na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Umesto toga, Predsedništvo CDU održaće krizni sastanak, koji je planiran i pre nego što su objavljeni rezultati novih pokrajinskih izbora.

Nemački kancelar Fridrih Merc sa Svenom Šulceom, dosadašnjim premijerom Saksonije-Anhalt, nakon poraza vladajučih demohrišćana od Alternative za Nemačku (AfD) na pokrajinskim izborima Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA

Za sada je neizvesno da li će biti pokušaja unutar vrha CDU da ubede Merca da podnese ostavku.

Neimenovani izvor iz stranke rekao je ranije za BBC da je cilj sastanka da se razgovara o koracima koje treba preduzeti u vremenima rekordno niske popularnosti i da iskaže podrška lideru stranke i jedinstvo unutar, ali novi poraz na pokrajinskim izborima mogao bi da pojača pozive da kancelar podnese ostavku i već se pominju naslednici.

I pre izbora u nedelju, zamenik regionalnog lidera CDU u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji pozvao je Merca da podnese ostavku, nakon što je na kancelara već ranije udario Sep Miler, zamenik šefa poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu.

Nemački kancelar Fridrih Merc i Sep Miler, zamenik šefa poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia, KAY NIETFELD / AFP / Profimedia

Proruski populisti takođe ispod cenzusa

Populistički Savez Sara Vagenkneht (BSW), koji kombinuje levičarske poglede na ekonomiju, konzervativne na migracije i proruske u pogoledu spoljnopolitičkih inicijativa, takođe nije uspela da uđe u parlament Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, ovojivši 4,8% glasova.

Partija slobodnih demokrata (FDP), koja je orijentisana na poslovne teme, nije uspela da se vrati u pokrajinski parlament, obezbedivši samo 1,0% podrške.

AfD će stoga imati 32 od ukupno 71 mesta u novom parlamentu Meklenburg-Zapadne Pomeranije , dok će SPD imati 29 poslanika.

Leif Erik Holm - Alternativa za Nemačku (AfD) Foto: CLEMENS BILAN/EPA

Moguća koalicija SPD-Levica-Zeleni

Levici i Zelenima pripašće po pet mandata.

Prethodna koalicija SPD-Levica više nema većinu, ali bi trostranački savez sa Zelenima imao komotnu većinu od 39 poslanika.

Sve tri stranke su isključile mogućnost formiranja koalicija s AfD.

Jedina nada za koaliciju ultradesnici bila je BSW čiji je vodeći pokrajinjski kandidat Peter Šabel novinskoj agenciji DPA kasno sinoć priznao da te stranje neće biti u novom sazivu parlamenta u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.

- Nismo uspeli - kazao je Šabel, samo nekoliko sati nakon što je rekao da je stranka "veoma uverena" da ulazi u parlament.

Alis Vajdel, kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) tokom rasprave sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Bundestagu Foto: Michael Kappeler/DPA

Berlin dobija prvu gradonačelnicu imigrantskog porekla?

Juče su održani i izbori za parlament Berlina, pošto nemačka prestonica na zakonodavnom nivou ima status pokrajine.

I tu je CDU prošao loše, doduše ne kao u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, ali je izgubio čelnu poziciju sa prethodnog glasanja iz 2023.

Stranka Levica je, prema preliminarnim rezultatima, trijumfovala sa 25,7% podrške, dok je Mercovoj stranci pripalo drugo mesto sa 18,8% glasova.

Protest protiv Alternative za Nemačku (AfD) u Berlinu Foto: Stefan Boness/Ipon / Sipa Press / Profimedia

Iza njih su AfD sa 16,3%, Zeleni sa 14,3%,  SPD sa 12,1%, a proruski BSW je i ovde ostao ispod cenzusa sa 4,7% podrške.

Od ukupno 158 mesta u berlinskom parlamentu Levica bi trebalo da ima 47 poslanika, CDU 34, a AfD 29, što je skoro duplo u odnosu na njihov rezultat iz prethodnog saziva.

Zelenima je pripalo 26, a SPD 22 mandata, pa su prema Špiglu moguće većinske koalicije Levica-Zeleni-SPD s ukupno 95 poslanika ili CDU-Zeleni-SPD sa 82 poslanika.

Elif Eralp, vodeća kandidatkinja (Spitzenkandidatin) berlinske Levice (Die Linke) na izborima za Predstavnički dom Berlina.
Elif Eralp, kandidatkinja Levice za gradonačelnicu Berlina Foto: JENS SCHLUETER / AFP / Profimedia

Nemački građani u Berlinu uzrasta 16 i 17 godina prvi put su mogli da glasaju na pokrajinskim izborima i ubedljivo najviše glasova dali su takozvanim progresivnim strankama.

Oko 43% birača starosti 16-24 godine glasalo je za Levicu, 12% za Zelene, a 7% za SPD.

Oko 12% birača te uzrasne kategorije glasalo je za AfD.

Elif Eralp, kandidatkinja Levice za gradonačelnicu Berlina, proslavila je pobedu "ljubavi i pravde nad mržnjom".

- Počevši od danas, zajedno menjamo Berlin i činimo ga boljim mestom - kazala je Eralp, koja se nada da će postati prva berlinska gradonačelnica koja je imigrantskog porekla.

Eralp je rođena u Minhenu 1981. godine u porodici doseljenika iz Turske.

Iako je njen pobednički govor bio uglavnom na nemačkom, tokom svog obraćanja je uzviknula i "Ispisali smo istoriju, prijatelji" na turskom.

(Kurir.rs/Deutsche Welle/Spiegel/BBC/Preveo i priredio: N. V.)