Slušaj vest

Rusija bi mogla da izvede ograničeni vojni upad u Estoniju kako bi testirala odlučnost i otpornost NATO-a, navodi se u scenariju koji je objavio američki Institut za proučavanje rata (ISW), a prenosi Newsweek. Analiza dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Moskve i Talina.

Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) prošle nedelje uvela je ograničenja u dva ruska okruga u Lenjingradskoj oblasti uz granicu sa Estonijom, Kingisepu i Slanciju, zabranivši noćno kretanje i pristup delovima reke Narve koju dele dve države.

Ovaj potez Moskve usledio je nakon što je Estonija najavila da će potpuno zatvoriti granicu sa Rusijom ukoliko Vladimir Putin proglasi masovnu mobilizaciju kako bi nadoknadio ogromne gubitke u ratu protiv Ukrajine, što bi moglo da izazove novi talas masovnog odlaska Rusa iz zemlje.

Zauzimanje zgrada i proglašenje "Narvske Narodne Republike"

Zvaničnici širom baltičkog regiona već duže vreme upozoravaju na upade ruskih dronova, povrede vazdušnog prostora, sabotaže i druge hibridne pretnje, a ISW procenjuje da bi se na prvoj liniji eventualnog ruskog udara na NATO mogao naći grad Narva, pogranično mesto sa većinski ruskim stanovništvom.

Cilj takvog poteza bio bi testiranje Člana 5 Severnoatlantskog ugovora o kolektivnoj odbrani, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na ceo savez.

Stručnjaci ISW-a naglašavaju da Rusija trenutno ne gomila vojne snage uz baltičke države i da je ruska invazija na NATO izuzetno malo verovatna dok god je Vladimir Putin vojno vezan za rat u Ukrajini.

Ipak, ISW upozorava da bi čak i ograničeni scenario "pred vojne strukture NATO-a postavio niz izuzetno komplikovanih izazova i odluka".

"Ako opasnost od napada poraste, jasno ćemo to reći"

Susan Lilevali, generalna direktorka u odeljenju za komunikacije estonskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavila je za Newsweek da ISW s pravom napominje da je opšti ruski napad na članicu NATO-a malo verovatan i da je scenario ograničene operacije isključivo teorijski model.

"Moguće scenarije ne smemo pretvarati u činjenice", rekla je Lilevali.

"Ako bude stvarnog razloga da verujemo da je opasnost od vojnog napada porasla, mi ćemo to jasno reći", dodala je estonska zvaničnica.

Dronovi, domaći agenti i pokušaj blokiranja reakcije SAD

Prema scenariju ISW-a, Rusija bi mogla da upotrebi bespilotne letelice dugog dometa, dronove navođene optičkim vlaknima i radio-talasima sa dometom do 65 kilometara iza granice, kao i kamikaza-dronove dugog dometa za napade na položaje NATO-a.

Kada bi procenili da je trenutak pogodan, ruski agenti koji se već nalaze u Narvi zauzeli bi ključne zgrade, uključujući gradske institucije, proglasili "Narvsku Narodnu Republiku" i javno pozvali Moskvu da ih zaštiti.

Rusija bi u tom slučaju mogla da se uključi korišćenjem unapred raspoređenih dronova i jedinica protivvazdušne odbrane, ali bez formalnog ulaska svojih kopnenih snaga na teritoriju Estonije, osim ako Talin ne odluči da dodatno zaoštri situaciju.

Ruske dronove koji bi napadali estonske snage bezbednosti tokom pokušaja oslobađanja zauzetih zgrada podržavali bi i proruski elementi u samoj Narvi, upravljajući sopstvenim taktičkim dronovima.

Testiranje saveza u trenutku američko-evropskih neslaganja

ISW ističe da bi nesuglasice između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika oko odbrane teritorije i vazdušnog prostora NATO-a mogle da uspore ili potpuno spreče uključivanje SAD u sukob, dok bi ruski informacioni i psihološki rat mogao dodatno da produbi podele između Vašingtona i Evrope.

Međutim, takav scenario bi za samog Putina predstavljao ogroman rizik od otvorenog odgovora NATO-a, što bi ga stavilo pred težak izbor: direktan sukob sa zapadnim savezom ili nastavak rata u Ukrajini, dodaje ISW.

Lilevali iz estonskog Ministarstva spoljnih poslova podseća da su ruske snage i dalje duboko angažovane u ratu protiv Ukrajine i da dostupni obaveštajni podaci ne daju razloga za sumnju da Moskva priprema otvaranje novog velikog fronta protiv NATO-a.

"To ne znači da potcenjujemo dugoročnu stratešku pretnju. Rusija ostaje najozbiljnija i dugoročna pretnja evropskoj bezbednosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni", naglasila je.

Dodala je da su saveznici već pokazali spremnost i sposobnost da reaguju obaranjem dronova koji su povredili vazdušni prostor NATO-a, što, prema njenim rečima, potvrđuje da svako kršenje granica nailazi na odlučan odgovor.

Sve podseća na scenario nemačkog profesora o ratu 2028.

Hipotetički model ISW-a o Narvi nije predviđanje budućih događaja, već scenario kojim se objašnjava kako bi Moskva mogla da pokrene malu vojnu operaciju protiv NATO-a i prisili savez da odluči da li će aktivirati Član 5.

Ovaj model podseća na teze iz knjige "Ako Rusija pobedi: Scenario", koju je objavio nemački politikolog Karlo Masala, profesor međunarodne politike na Univerzitetu Bundesvera.

Masala u svojoj knjizi takođe predviđa da bi operaciji u Narvi, kao i na estonskom ostrvu Hijuma, prethodila propagandna kampanja o navodnom progonu građana koji govore ruski, što bi oponašalo retoriku Kremlja uoči događaja u ukrajinskom Donbasu 2014. godine.

Nemački stručnjak takođe predviđa podele unutar NATO-a oko aktiviranja Člana 5 u uslovima slabijeg američkog angažovanja.

Međutim, za razliku od modela ISW-a, Masala u svojoj knjizi mogući napad smešta u 2028. godinu, nakon što bi rat u Ukrajini bio završen u korist Moskve, pri čemu bi Kijev morao da preda 20 odsto svoje teritorije i odustane od članstva u NATO-u uz slabe bezbednosne garancije.

Masala je za Newsweek još u oktobru 2025. izjavio da u Moskvi postoje uticajni krugovi koji više ne veruju u Član 5 i koji bi želeli da ga testiraju u praksi.

"Rusi postaju sve nesmotreniji u testiranju snage odvraćanja NATO saveza", rekao je tada Masala, dodajući da Moskva time pre svega želi da unese podele između evropskih zemalja i NATO-a.

(Kurir.rs/Index.hr/ISW)