Slušaj vest

Niz poraza na pokrajinskim izborima Hrišćanskodemokratske unije (CDU) nemačkog kancelara Fridriha Merca i uspon ultradesničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) izazvali su pažnju u Briselu.

Dojče vele (DW) prenosi procene evropskih zvaničnika i analitičara o tome kakve bi posledice političko slabljenje Merca moglo da ima po EU i podršku Ukrajini.

U poslednje tri nedelje građanska konzervativna CDU pretrpela je teške poraze na pokrajinskim izborima.

Nakon gubitka gotovo 20 procentnih poena u Saksoniji-Anhaltu i pobede Alternative za Nemačku (AfD), koju Savezna služba za zaštitu ustava u pojedinim delovima zemlje smatra dokazano desnoekstremističkom strankom, partija saveznog kancelara ostala je ispod praga za ulazak u parlament pokrajine Meklenburga-Prednje Pomeranije, osvojivši 4,9 odsto glasova.

CDU je izgubio gotovo deset procentnih poena i u Berlinu, pa će stranka najverovatnije morati da prepusti funkciju vladajućeg gradonačelnika.

Nemački kancelar Fridrih Merc sa Svenom Šulceom, dosadašnjim premijerom Saksonije-Anhalt, nakon poraza vladajučih demohrišćana od Alternative za Nemačku (AfD) na pokrajinskim izborima Foto: HANNIBAL HANSCHKE/EPA

Dok se Nemačka još bavi posledicama najnovijih izbornih rezultata, ishodi glasanja u njenoj najvećoj članici EU nisu prošli nezapaženo ni u Briselu.

Zvanično bez komentara o pomeranju Nemačke udesno

Upitana neposredno posle izbora u Saksoniji-Anhaltu o rezultatima glasanja, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, stranačka koleginica Fridriha Merca, naglasila je da se pridržava "zlatnog pravila" Evropske komisije da ne komentariše izborne rezultate.

Govor o stanju EU Ursule fon der Lajen, predsednica Evropske komisije, pred poslanicima Evropskog parlamenta Foto: RONALD WITTEK/EPA

Drugačiji ton zauzela je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas.

- Videli smo napade u Lajpcigu i sabotaže, a pretnja u Evropi očigledno raste. Istovremeno jačaju partije koje tu pretnju ignorišu i tvrde da ne treba ništa da preduzimamo, jer nas se to navodno ne tiče - glasio je odgovor Kalas na pitanje o pobedi AfD u Saksoniji-Anhaltu.

Istovremeno je naglasila da je na nemačkom narodu da donosi svoje demokratske odluke.

Estonska političarka, koja važi za jednog od najodlučnijih kritičara Rusije u Evropi, izrazila je zabrinutost da bi jednog dana moglo da se ispostavi da nije učinjeno dovoljno.

Kaja Kalas, šefica diplomatije EU, na samitu u Briselu o zamrznutim ruskim sredstvima i pomoći Ukrajini  Foto: OLIVIER MATTHYS/EPA, Omar Havana/AP

Posle pobede AfD u Saksoniji-Anhaltu podrška je stigla od evropskih političara krajnje desnice, među njima i od bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.

Nasuprot tome, poljski premijer Donald Tusk reagovao je sa zaprepašćenjem.

Moskva impresionirana uspesima AfD

Kako prenosi agencija dpa, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da izjave AfD "ostavljaju utisak" na rusku stranu i da je Moskva otvorena za moguće razgovore.

Prema navodima dpa, dok se Merc u Rusiji smatra „mrziteljem Rusije“, AfD održava veze sa Moskvom.

Pitanje odnosa prema Rusiji i podrške Ukrajini deli političke grupacije na krajnjoj desnici u Evropskom parlamentu.

Vladimir Putin, Sergej Lavrov i Dmitrij Peskov Foto: AP/Pavel Bednyakov, EPA/Sergei Chirikov Pool, EPA/Michael Klimentyev Sputnik K

Za umereni, građanski politički centar podrška Ukrajini predstavlja važan kriterijum za eventualnu saradnju.

Evropska unija velikim delom svoj identitet danas gradi na snažnoj podršci i solidarnosti s Ukrajinom.

Nemačka se pritom smatra jednim od najvažnijih saveznika Kijeva, posebno kada je reč o finansijskoj pomoći.

Manje pouzdan partner u spoljnoj politici?

Kada je reč o podršci Ukrajini, Merc je poslednjih meseci preuzeo aktivnu spoljnopolitičku ulogu, između ostalog kroz angažman u okviru takozvane "Koalicije voljnih".

Međutim, unutrašnjopolitički problemi kancelara mogli bi da imaju posledice i u spoljnoj politici, smatra politikolog Jakob Ros iz Nemačkog društva za spoljnu politiku.

Alis Vajdel, kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) tokom rasprave sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Bundestagu Foto: Michael Kappeler/DPA

Evropski partneri, kaže on, pažljivo prate situaciju u Nemačkoj.

To se vidi i kada se kancelar tokom međunarodnih susreta, poput nedavnog Arktičkog samita, suočava sa pitanjima o unutrašnjopolitičkim problemima.

Tada se, prema Rosu, prirodno nameće pitanje koliko će u budućnosti biti pouzdana obećanja i obaveze koje Berlin preuzima.

Hoće li Merc izgubiti političku snagu?

Politikolozi Jana Pugljerin i Džeremi Klif iz Evropskog saveta za spoljne odnose strahuju da bi unutrašnjopolitički pritisak mogao da spreči Merca da preuzme "evropsku lidersku ulogu".

Merc je takvu ambiciju najavljivao još tokom izborne kampanje.

Posebno se angažovao u raspravi o narednom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije, koji počinje 2028. godine.

Markus Zeder, premijer Bavarske iz Hrišćnaskosocijalne unije (CSU) pominje se kao mogući naslednik demohrišćaskog kancelara Fridriha Merca Foto: CLEMENS BILAN/EPA, Frank Hoermann / SVEN SIMON / AFP / Profimedia, Robert Hegedus/MTI

Zajedno sa Danskom, Holandijom, Austrijom i Finskom, nemački kancelar traži da se predlog Evropske komisije vredan dve hiljade milijardi evra smanji za "nekoliko stotina milijardi evra".

Ova takozvana "grupa štedljivih" istovremeno odbacuje mogućnost novog zajedničkog zaduživanja EU.

Pugljerin i Klif procenjuju da političko slabljenje kancelara smanjuje verovatnoću da će Merc uspeti da ostvari značajan proboj u pregovorima o budžetu EU.

Nemački kancelar Fridrih Merc i Sep Miler, zamenik šefa poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu Foto: dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia, KAY NIETFELD / AFP / Profimedia

Irski ministar za evropska pitanja Tomas Birn, čija zemlja kao predsedavajuća Savetu EU vodi pregovore, izjavio je u ponedeljak novinarima da je Nemačka i dalje "veoma važan" pregovarački partner.

Jakob Ros u razgovoru za DW ocenjuje da je trenutno veoma teško proceniti kakve će konkretne posledice aktuelna politička situacija imati na pregovore o višegodišnjem finansijskom okviru EU.

Kako navodi, nemačka vlada bi čak mogla da iskoristi argument da je politički oslabljena i da upravo zbog toga ne može da pristane na novo zajedničko zaduživanje Evropske unije.

(Kurir.rs/Dojče vele/Preneo: N. V.)