Slušaj vest

Ruska državna novinska agencija RIA Novosti jutros je objavila autorski tekst u kojem se najavljuje rat Rusije sa Litvanijom i sugeriše mogućnost raketnog, odnosno nuklearnog udara na tu članicu NATO-a. Nekoliko sati kasnije tekst je uklonjen sa sajta agencije.

Tekst političkog komentatora Aleksandra Nosoviča objavljen je pod naslovom "Rusiju čeka još jedna SVO. Biće vrlo kratka", pri čemu se koristi ruska skraćenica za "specijalnu vojnu operaciju", izraz kojim Moskva zvanično naziva invaziju na Ukrajinu.

Povod je predlog Litvanije da iz Ustava ukloni zabranu razmeštanja oružja za masovno uništenje na teritoriji zemlje. Litvanski parlament ove nedelje napravio je još jedan korak ka takvoj izmeni, ali ona još nije usvojena.

Obrisan tekst RIA Novosti i ratu Rusije i Litvanije.
Foto: Printscreen

Samo rakete sa odgovarajućim punjenjem

Nosovič u tekstu tvrdi da bi eventualni vojni sukob u baltičkim državama, zbog njihove geografije, bio mnogo kraći od rata u Ukrajini.

"Rusija ima izbor kako da se bori. Nije čak ni pitanje da li će biti dugo ili brzo. Jasno je da će biti brzo: vojni sukob na Baltiku već zbog same geografije ne može biti isti kao u Ukrajini", napisao je.

Potom je otišao korak dalje. Budući da, prema njegovoj tvrdnji, protivnici Rusije raspravu prvi prebacuju na područje nuklearne pretnje, Moskva bi, napisao je, mogla potpuno da odustane od slanja kopnenih snaga.

"Samo rakete sa odgovarajućim punjenjem", zaključio je Nosovič.

U tekstu je Litvaniju nazvao i "zemljom samoubicom bez mozga" i napisao da bi mogla da postane "sledeći nakon Ukrajine poligon za uvežbavanje borbenih letova ruskih raketnih snaga".

Ruska vojska Foto: Ministarstvo Odbrane Ruske Federacije, Printskrin TV Zvezda

Tekst nestao sa sajta RIA Novosti

Članak se u petak ujutru nalazio i na naslovnoj strani RIA Novosti, ali je nakon što su ga preneli i komentarisali drugi mediji uklonjen. Ruski nezavisni medij Dožd navodi da je tekst nakon medijskih reakcija postao nedostupan.

Američki novinar Kevin Rotrok, urednik ruskog nezavisnog portala Meduza, objavio je da je RIA povukla tekst jer je bio u suprotnosti sa zvaničnom ruskom državnom politikom. Tu tvrdnju zasad nismo uspeli nezavisno da potvrdimo iz saopštenja same RIA Novosti.

Važno je pritom naglasiti da je reč o autorskoj kolumni, a ne o zvaničnoj najavi ruske vlade ili ruske vojske.

Nosovič je glavni urednik portala RuBaltic.Ru i član ruskog Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku. Sam Savet navodi ga kao stručnjaka za istočnu Evropu i baltičke države.

Litvanija još nije ukinula zabranu

Direktan povod za tekst bio je postupak izmene člana 137. litvanskog Ustava, prema kojem na teritoriji Litvanije ne smeju biti razmešteni oružje za masovno uništenje ni strane vojne baze.

Litvanski parlament 22. septembra nakon rasprave podržao je brisanje tog člana sa 99 glasova za, 13 protiv i pet uzdržanih. To, međutim, ne znači da je zabrana već ukinuta.

Za promenu Ustava slede još dva glasanja između kojih mora da prođe najmanje tri meseca. Prvo je najavljeno za 6. oktobar, a konačno za 12. januar. Na svakom je potrebna dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 94 od ukupno 141.

Litvanski zvaničnici naglašavaju da promena Ustava sama po sebi ne znači da postoji konkretan plan za razmeštanje nuklearnog oružja u zemlji. Cilj je, tvrde, uklanjanje ograničenja koje bi u budućnosti moglo da suzi mogućnosti Litvanije unutar NATO sistema odvraćanja.

Kremlj već pretio nuklearnim oružjem

Moskva je na litvanske planove već ranije reagovala pretnjama.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 11. septembra rekao je da bi Litvanija, ukoliko na svojoj teritoriji razmesti nuklearno oružje usmereno prema Rusiji, završila "na nišanu" ruskog nuklearnog arsenala.

"Ako se na nekoj teritoriji nalazi nuklearno oružje usmereno prema nama, onda će i teritorija te zemlje biti na nišanu našeg nuklearnog oružja", rekao je Peskov.

Litvanija, članica NATO-a koja se graniči sa ruskom Kalinjingradskom oblašću i ruskom saveznicom Belorusijom, poslednjih godina znatno povećava izdvajanja za odbranu i jača vojnu saradnju sa saveznicima. Litvanske vlasti promenu ustavne odredbe objašnjavaju pogoršanom bezbednosnom situacijom nakon ruske invazije na Ukrajinu.

(Kurir.rs/Index.hr)