Slušaj vest

Kremlj razmatra mogućnost značajne eskalacije sukoba u narednih šest meseci i priprema sabotaže i hibridne napade na teritoriji NATO-a kako bi izvršio pritisak na Zapad da obustavi vojnu pomoć Ukrajini, tvrdi Majkl Klark, bivši generalni direktor britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI).

Prema njegovoj proceni, ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da mobiliše između 300.000 i 400.000 novih vojnika, poveća angažovanje severnokorejskih snaga i pokrene široku kampanju zastrašivanja evropskih zemalja.

Klark tvrdi i da američke obaveštajne službe razmatraju mogućnost da Rusija upotrebi civilne brodove u Sredozemnom moru za lansiranje dronova "gerbera" na infrastrukturu u Španiji, Francuskoj ili Italiji, uz istovremeno intenziviranje sabotaža i sajber napada. Ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Napad dronovima na Rusiju Foto: screenshot X

Klark upozorava na moguće incidente na obodima NATO-a

Britanski stručnjak očekuje i intenziviranje ruskih raketnih napada na Ukrajinu, uz procenu Moskve da američki predsednik Donald Tramp neće intervenisati na način koji bi značajno promenio situaciju.

Prema Klarkovoj proceni, u bliskoj budućnosti mogući su i oružani incidenti na obodima teritorije NATO-a kojima bi Moskva pokušala da testira odlučnost Alijanse.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je izjavio da bi ruska vojska u narednih pet godina mogla da napadne neku od članica NATO-a i na taj način testira otpornost Alijanse.

Uoči sastanka sa američkom delegacijom, u kojoj su bili specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i zet Donalda Trampa Džared Kušner, Putin je izjavio da je Rusija spremna za rat sa Evropom ukoliko do njega dođe, ali da takav sukob ne želi.

Upozorenja na mogućnost otvaranja drugog fronta

Zelenski je takođe ocenio da je sasvim moguće da Rusija otvori drugi front protiv neke evropske zemlje čak i pre završetka rata u Ukrajini.

U međuvremenu, u tekstu se navodi i izjava admirala Roba Bauera o mogućnosti udara na ciljeve na ruskoj teritoriji u slučaju ruske agresije na članice NATO-a.

Ukrajinski zvaničnici već duže vreme upozoravaju evropske saveznike da rat u Ukrajini ne posmatraju kao izolovani sukob, već kao potencijalnu pretnju široj evropskoj bezbednosti.

Klarkova procena ide korak dalje, jer sugeriše da bi Moskva u narednim mesecima mogla da kombinuje povećanje broja vojnika i intenzivnije napade na Ukrajinu sa sabotažama, sajber operacijama i drugim oblicima hibridnog delovanja protiv evropskih država, sa ciljem da oslabi njihovu spremnost da nastave da podržavaju Kijev.

(Kurir.rs/ua.news)