NEVEROVATNO OTKRIĆE NAUČNIKA! Afrički slonovi se sami leče u divljini, a evo kako majke daju "IMUNIZACIJU" mladuncima!
- Istraživanje u Keniji pokazuje da afrički slonovi možda namerno traže određene biljke i minerale kada su bolesni, što ukazuje na moguće samolečenje.
- Lokalni posmatrači tvrde da slonice žvaću korenje i lišće, mešaju ih sa mlekom i daju mladuncima kao svojevrsnu imunizaciju.
- Naučnici ipak traže dodatne dokaze, uz farmakološka ispitivanja biljaka i dugoročno praćenje ponašanja slonova.
Afrički slonovi u Keniji možda namerno tragaju za određenim biljkama i mineralima kada su bolesni, pokazuje novo istraživanje. Lokalni poznavaoci divljih životinja tvrde i da slonice žvaću određeno korenje i lišće, a zatim ih mešaju sa mlekom i daju mladuncima kao svojevrsnu "imunizaciju".
Istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports ukazuje na to da divlji afrički slonovi u oblasti planine Elgon u Keniji možda namerno traže određene biljke kako bi se lečili kada su bolesni.
Naučnici su do nalaza došli na osnovu razgovora sa osam pripadnika autohtone zajednice Sabaot – izviđačima zaduženim za divlje životinje, vodičima, starešinama i penzionisanim rendžerom, koji više od dve decenije posmatraju slonove u tom regionu.
Lokalni stručnjaci naveli su da slonovi koriste ukupno 35 biljnih vrsta i četiri vrste zemljišta ili minerala. Istraživači su utvrdili da se čak 87 odsto tih prirodnih resursa koristi i u tradicionalnoj medicini lokalnog stanovništva.
Posebno je izdvojeno osam biljnih vrsta za kojima bolesni slonovi, kako se čini, tragaju zbog određenog terapeutskog dejstva. Autori studije navode da je to do sada jedan od najsnažnijih pokazatelja da bi moglo biti reči o namernom samolečenju.
"Imunizacija" za mladunce
Posebnu pažnju istraživača privukla su svedočenja o ponašanju slonica prema mladuncima.
Lokalni posmatrači opisali su kako majke žvaću određeno korenje i lišće, a zatim biljni materijal mešaju sa svojim mlekom i daju mladuncima. Takav postupak opisali su kao „neku vrstu imunizacije“.
Zabeleženo je i da slonovi koriste nekoliko biljaka iz roda Dombeya kako bi olakšali varenje i omekšali izmet, dok mladuncima daju drugu biljku za podsticanje apetita.
- Ovi izveštaji lokalnih stručnjaka iz prve ruke ukazuju na to da slonovi možda namerno tragaju za lekovitim biljkama, što ukazuje na ciljano, a ne nasumično traganje za hranom - navode istraživači.
Prema njihovim rečima, rezultati ukazuju na to da bi afrički slonovi mogli da imaju "raznovrsniji i složeniji repertoar lekovitih sredstava nego što se do sada smatralo".
Prirodna "apoteka" planine Elgon
Slonovi sa planine Elgon, vulkanskog masiva na granici Kenije i Ugande, već su poznati po neobičnom ponašanju – kljovama kopaju po pećinama kako bi došli do soli i gline bogatih mineralima.
Novo istraživanje ukazuje na to da njihova prirodna "apoteka" možda nije ograničena samo na pećine.
Koautorka studije Elodie Frajman sa Univerziteta Braun ističe da rezultati otvaraju i šire pitanje – šta sve čovečanstvo gubi nestankom šuma.
- Na ovoj planeti postoje organizmi koji proizvode lekovite supstance i imaju neverovatne sposobnosti - rekla je Frajman za Bi-Bi-Si, opisujući biljke kao "fabrike lekova koje postoje svuda oko nas".
Naučnici traže dodatne dokaze
Ipak, nisu svi stručnjaci podjednako uvereni da nalazi dokazuju namerno lečenje.
Primatolog sa Univerziteta u Nagasakiju Majkl Hafman, koji nije učestvovao u istraživanju, ocenio je da je svedočenje o načinu na koji slonice hrane mladunce veoma intrigantno, ali da su potrebni dodatni dokazi kako bi se potvrdilo da mladuncima zaista pružaju posebno prilagođen medicinski tretman.
I autori studije naglašavaju da su dosadašnji nalazi zasnovani na posmatranju. Kao naredne korake navode farmakološka ispitivanja biljaka i dugoročno praćenje ponašanja slonova.
Istraživanje se nadovezuje na sve veći broj studija o samolečenju životinja, oblasti poznatoj kao zoofarmakognozija. Slično ponašanje proučavano je kod različitih vrsta, od šimpanzi i orangutana do pčela i muva.
- Za nas je u svakom slučaju dobitak da zaštitimo ove šume i sačuvamo te prirodne apoteke, barem dovoljno dugo da možemo da otkrijemo nove prirodne proizvode koji bi nam jednog dana mogli spasiti život - zaključila je Frajmanova.
Kurir.rs/RTS
