Oko 20.000 Izraelaca odalo poštu Šaronu, u ponedeljak sahrana

Preminuo bivši izraelski premijer

Oko 20.000 Izraelaca odalo poštu Šaronu, u ponedeljak sahrana

Planeta -
Molitve su izrečene nad Šaronovim kovčegom i zastave su bile spuštene na pola koplja, a predsednik Izraela Šimon Peres položio je venac i stajao u tišini kraj odra

TEL AVIV - Oko 20.000 Izraelaca odalo je u nedelju popodne poslednju poštu bivšem izraelskom premijeru Arielu Šaronu, čije je telo šest sati bilo izloženo ispred zgrade parlamenta Kneseta u Jerusalimu.

Izrael se sada priprema za njegovu sahranu, koja je u ponedeljak.

Molitve su izrečene nad Šaronovim kovčegom i zastave su bile spuštene na pola koplja, a predsednik Izraela Šimon Peres položio je venac i stajao u tišini kraj odra.

U mimohodu su bili i stari i mladi ljudi i vojnici i ultraortodoksni Jevreji u crnom odelima, prenose svetske agencije.

Pre odavanja pošte, u Knesetu su izraelski ministri redovnu sednicu vlade započeli minutom ćutanja u znak sećanja na pokojnog, 11. premijera.

Šaron će biti sahranjen na svom ranču Javor, u pustinji Negev na jugu Izraela, a sahrana će biti otvrena za javnost, na zahtev Šaronovih sinova Gilada i Omrija.

Prethodno će biti održana komemoracija u Knesetu u 9.30 sati, na kojoj će govoriti Peres, premijer Benjamin Netanijahu, predsednik Kneseta Juli Edelštajn, američki potpredsednik Džozef Bajden i bivši britanski premijer Toni Bler.

Šaronovi sinovi će izgovoriti molitvu za mrtve - kadiš za svog oca. Na komemoraciju će doći i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i njegov nemački kolega Frans Valter Štajnmajer i češki premijer Jirži Rusnok.

Posle ceremonije pogrebna procesija i vojni konvoj krenuće ka ranču, gde će Šaron, uz vojne počasti, biti sahranjen u 14 sati kraj pokojne supruge Lili.

Na putu za ranč procesija će se zaustaviti u Latrunu, gde će se održati specijalna komemoracija Generalštaba izraelske vojske za bivšeg generala Šarona. I ova ceremonija će biti otvorena za javnost.

Policija će razmestiti 800 oficira, graničnih policajaca i dobrovoljaca da obezbeđuju sahranu. Oni će biti raspoređeni u tri kruga oko mesta sahrane, koja je označena kao nacionalni događaj i nazvana "anemone", po cveću koje raste na brdu gde će Šaron biti sahranjen.

Prvi krug će biti najbliži grobu i kroz njega građani neće moći da prođu. On će štititi Šaronovu porodicu, političare i članove bezbednosnog establišmenta.

Drugi krug će se protezati desetine metra odatle i biće otvoren za javnost . Procenjuje se da će moći da primi oko 10.000 ljudi. Policija je saopštila da je spremna i za mogućnost terorističkog napada.

Imajući u vidu da je mesto sahrane samo nekoliko kilometara od pojas Gaze, izmenjen je i položaj protivraketnih baterija "gvozdena kupola" da budu bliže, javio je drugi kanal izraelske televizije, ali vojska to nije potvrdila.

Još na vest o Šaronovoj smrti u subotu podginuta je pripravnost hitne pomoći i njena vozila i helikopter će pratiti pogrebnu procesiju od Jerusalima do ranča. Vojna policija biće razmeštena kraj naselja oko pojasa Gaze, navode izraelski mediji.

Šaron je umro u 86. godini nakon što je punih osam godina bio u komi, u koju je pao posle moždanog udara i nikada se nije povratio.

On je jedan od legendarnih i najkontroverznijih izraelskih lidera, čiju su smrt Palestinci slavili, a slično je reagovao i čitav muslimanski svet, kako su preneli izraelski mediji.

Šaron, poznat po nadimku "buldožer", bio je gigant izraelske vojne i političke scene, navode poznavaoci prilika.

Bio je na vrhuncu političke moći kada je doživeo moždani udar. Nekoliko meseci pre toga naredio je unilateralno povlačenje izraelske vojske i jevrejskih naseljenika iz pojasa Gaze s ciljem da smanji napetost u odnosima s Palestincima.

Veruje se da je bio na putu da bude izabran ponovo za premijera i da je bio spreman za dodatno povlačenje sa Zapadne obale, kada se razboleo.

Šaron je kao ministar građevinarstva Izraela posetio Beograd 1991. kao prvi visoki zvaničnik te zemlje posle prekida diplomatskih odnosa 1967. Pamti se i po tome 1999. godine kao šef diplomatije odbio da podrži bombardovanje Srbije od strane NATO.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track