70 GODINA OD OSLOBOĐENJA AUŠVICA: Pržili su me i tukli, a roditelje mi ugušili!

Najstrašniji logor

70 GODINA OD OSLOBOĐENJA AUŠVICA: Pržili su me i tukli, a roditelje mi ugušili!

Planeta -
Jevrejin Fredi Knoler (93), preživeo je užase u najstrašnijem logoru i o svojoj sudbini pričao pred godišnjicu sećanja na žrtve nacista

VAŠINGTON - Jevrejin Fredi Knoler (93) tokom Drugog svetskog rata preživeo je stravična mučenja Gestapoa, gašenje cigareta po telu, psihološko maltretiranje, iscrpljujući rad u Aušvicu, glad i pešačenje od 50 kilometara bez odeće na minus 25 stepeni kad je logor evakuisan.Kako je posvedočio neposredno pre današnjeg obeležavanja godišnjice oslobođenja Aušvica, prilikom napuštanja jezivog koncentracionog kampa imao je samo 41 kilogram i verovao da se nikad neće oporaviti od užasa koje je doživeo. Potresnu ispovest čak je i supruzi ispričao tek nakon 30 godina zajedničkog života.

Fredi Knoler
Fredi Knoler

Ispitivao ga Gestapo- Kad je Nemačka anektirala Austriju 1938, imao sam 17 godina. Roditelji su me poslali kod prijatelja u Belgiju, međutim, Hitlerova vojska je izvršila invaziju i na tu zemlju već 1940, pa sam ponovo bio primoran da bežim - rekao je Knoler i dodao da je nakon odlaska iz Belgije već na francuskoj granici uhapšen jer je kod sebe imao nemački pasoš.- U maju 1940. prebacili su me u logor za neprijatelje Francuske, ali uspeo sam da pobegnem. Stigao sam u Pariz, nabavio lažna dokumenta i našao posao. Vodio sam nacističke vojnike po noćnim klubovima i bordelima. Niko nije znao da sam Jevrejin. Ipak, u julu 1943. uhapsio me je Gestapo i odveo u svoje sedište. Rekli su mi da su naučeni da prepoznaju Jevreje po obliku lobanje, pa mi je jedan od njih spustio ruke na glavu. Ne stidim se da kažem da sam se tada umokrio u pantalone - priznao je on i ispričao da se tada ipak izvukao jer su agenti „zaključili“ da je Nemac.

Nekada pakao , danas muzej... Aušvic
Nekada pakao , danas muzej... Aušvic

Nakon toga Knoler se priključio pokretu otpora Francuske, ali ga je ubrzo nacistima odala devojka u koju se zaljubio.- U septembru 1943. izručili su me Gestapou, a zatim odveli u Aušvic. Tamo sam prenosio vreće sa cementom teške 25 kilograma na 25 stepeni ispod nule. Povlačenje u GlajvicA onda su u logor doveli i moje roditelje, koje su pred mojim očima odgurali u gasnu komoru. U januaru 1945, dok su se ruske trupe približavale, Aušvic je evakuisan. Poslali su me sa ostalim zarobljenicima na 50 kilometara dug marš smrti po hladnoći do grada Glajvica. Neki ljudi bi se samo srušili na hladnoći. Od 60.000 logoraša, 15.000 ih to nije preživelo - posvedočio je Knoler, koji se nakon oslobođenja preselio u SAD i oženio. Tamo se sreo sa dvojicom svoje braće.

Hajnrih Himler
Hajnrih Himler

ČinjeniceBROJ ŽRTAVA OD 1,7 DO 3,5 MILIONA- ubijanje Jevreja, ili kako su to govorili nacisti, „konačno rešenje jevrejskog pitanja“, počelo je invazijom nacističke Nemačke na Poljsku 1939.- usledila su prva masovna ubistva Jevreja i njihovo izgladnjivanje do smrti, a prve žrtve bili su zarobljeni sovjetski vojnici- logor Aušvic izgrađen je na jugu Poljske u blizina Krakova, a napravljen je po naređenju Himlera 27. aprila 1940.- jedan od najmoćnijih ljudi Trećeg rajha Hajnrih Himler osmislio je metodu ubijanja u gasnim komorama- u blizini glavnog logora kasnije je izgrađeno još oko 40 drugih- u njima je ubijeno oko 1,7 miliona Jevreja, ali tačan broj nikad nije tačno utvrđen (pominje se i broj od 3,5 miliona ljudi, pripadnika različitih nacija)- lekar Jozef Mengele, koga su prozvali „anđeo smrti iz Aušvica“, neke ljude je odvajao da ne budu ubijeni, već podvrgnuti smrtonosnim testovima

Obeležavanje i u BeograduU POLJSKU DOLAZI 300 PREŽIVELIHDanas se obeležava 70 godina otkako je Crvena armija 1945. oslobodila nacistički logor smrti Aušvic, simbol zločina u Drugom svetskom ratu i masovnog stradanja pritvorenih ljudi, od kojih su većina bili Jevreji. Tog dana se obeležava i Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, koji će biti obeležen i u našoj zemlji. Inače, danas će u Poljsku doputovati oko 300 preživelih logoraša. Oni će na „vratima smrti“, železničkom ulazu u Birkenauu, odati počast onima koji nacističku brutalnost nisu preživeli.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja