Bler je objasnio da nije pokušavao da "spase" libijskog diktatora, već da ga "izvuče iz te situacije kako bi mirna tranzicija mogla da se odvije", preneo je AP.
Bivši britanski premijer je, kako je precizirao, delovao kao privatno lice i razgovarao je telefonom sa Gadafijem "dva ili tri" puta tokom 24 sata, ali je ubrzo postalo jasno da Gadafi neće otići iz zemlje.
Bler, koji je bio premijer od 1997. do 2007. godine, bio je od koristi u okončanju Gadafijeve međunarodne izolovanosti u zamenu za odustajanje Libije od nuklearnog programa i programa hemijskog oružja. Bler je bio na udaru kritika zbog pokušaja zbližavanja sa Libijom bogatom naftom, koji su uključili i sastanak sa Gadafijem u njegovom šatoru u pustinji.
Pod premijerom Dejvidom Kameronom, Britanija je učestvovala u vojnoj intervenciji koju je predvodio NATO 2011, a koja je dovela do svrgavanja Gadafija i, kasnije, to njegove smrti u rukama pobunjeničkih boraca. Libija je od tada zapala u haos, sa rivaliskim milicijama koje se bore za kontrolu dok ekstremisti povezani sa Islamskom državom dobijaju na snazi.
Bler je, obraćajući se parlamentarnom Odboru za spoljne poslove, rekao da bi, da nije postignut sporazum sa Gadafijem, sada postojala opasnost da se IS u Libiji dokopa hemijskog oružja.
Bivši premijer, čija je odluka da se pridruži invaziji na Irak 2003. godine i dalje veoma nepopularna u Britaniji, nije kritičan prema Kameronovoj intervenciji u Libiji, uprkos njenom haotičnom ishodu.
On kaže da ne mora da znači da bi bilo bolje da je Gadafi pokušao da ostane na vlasti. "Samo pogledajte danas Siriju, gde nismo intervenisali, i reći ćete da je situacija tamo još gora", zaključio je Bler.
