NEUNIŠTIVI BROD ADOLFA HITLERA: Preživeo dve atomske bombe, a onda posvađao dve SVETSKE SILE!
Foto: Printscreen/Youtube

Niko mu ništa nije mogao

NEUNIŠTIVI BROD ADOLFA HITLERA: Preživeo dve atomske bombe, a onda posvađao dve SVETSKE SILE!

Planeta -

Američka ratna mornarica 1. jula 1946. usidrila je unutar atola Bikini stotinjak raznih ratnih brodova, rashodovanih nosača aviona, razarača, krstarica, transportera, podmornica... Nigde nije bilo ni jednog jedinog čoveka.

Ali je zato bilo na hiljade koza, svinja, štakora, miševa i zamoraca. Pilot bombardera B-29 nije bio baš najtačniji, uranio je nekoliko minuta pre devet sati i s visine od 8000 metara ispustio atomsku bombu nazvanu "Gilda", da bi kratko potom na visini od samo 158 metara iznad morske površine nuklearna eksplozija snage 23 kilotona TNT-a razornim udarnim valom i vrelinom od hiljade i hiljade stepeni pogodila brodove.

Novine su povodom tog testa pisale o razočaranju eksplozijom. "USS Gilliam" jeste bio doslovno pometen, ali osim njega još samo četiri broda poslata su direktno na dno. Problem je bio u tome što je pilot za 649 metara promašio cilj i eksplozija nije prošla očekivano.

Ipak, svi brodovi redom bili su apsolutno sprženi, čelični trupovi su im užasno deformisani... Osim jednom brodu - ratni brod "Prinz Eugen" ostao je skoro pa neoštećen.

Samo nekoliko dana kasnije, brod je preživeo još jedan nuklearni pokušaj, ovaj put precizan i već i tim delom svoje karijere, kao nuklearni glineni golub, ušao bi u istoriju. O njemu je Ingo Bauernfajnd upravo objavio knjigu "Prinz Eugen", objašnjavajući ratni put broda od porinuća 1938. godine.

Hitler je s brodom imao velike planove. Posebno je u Kilu prisustvovao kad je 22. avgusta Magdolna Horti, supruga budućeg mađarskog kvislinga Mikloša Hortija, krstila brod. Tri godine posle, brod dug 210 metara i naoružan topovima kalibra 20 centimetara isplovio je na Atlantik zajedno s ratnim brodom Bizmark, čeličnim ubojitim plovećim monstrumom, kako bi po Atlantskom okeanu napadali britanske trgovačke brodove koji su na liniji iz SAD-a i Kanade održavali Veliku Britaniju u životu usred nacističke ratne invazije na Evropu.

Princ Eugen je vrlo brzo dobio nadimak - "srećan brod". Prvo što je još i pre odlaska na prvi zadatak još 2. jula 1940. preživeo direktne pogotke tokom bombardovanja. Drugo, kad je već isplovio, od Bizmarka se odvojio i stao sam da vreba britansku trgovačku flotu malo pre nego što će Bizmark naleteti na britansku kraljevsku mornaricu i izbušen otići na okeansko dno s više od 2000 ljudi na palubi.

Teško je i zamisliti kako bi se brod izvukao da je morao deliti ratnu sudbinu Bizmarka. Konačno, 1942. uspeo je da se probije kroz britansku blokadu u kanalu Lamanš, kroz rojeve aviona i torpeda kojima su ga ciljali, i sigurno se vratio u Nemačku.

Ostatak rata proveo je kao brod za vežbu mornarima, te u poslednjim ratnim mesecima kao brod za prevoz nemačkih izbeglica preko Baltika. Kraj rata dočekao je usidren u Kopenhagenu kao najveći preživeli nemački ratni brod.

Oko njega su se žestoko svađali Britanci i Sovjeti. Amerikanci za brod nisu bili nešto posebno zainteresovani, ali im je ipak pripao kao ratni plen nakon lutrije koju su saveznici organizovali jer se drugačije nisu mogli dogovoriti.

Ušao je u Američku ratnu mornaricu sada kao USS Princ Eugen, i to sa 574 nemačkih članova posade koji su Amerikancima objašnjavali sve tehničke detalje. Američki inženjeri bili su impresionirani i lako je moguće da su našli načina kako da ga primene u budućoj američkoj ratnoj brodogradnji.

I nakon što su s njega poskidali svu ratnu opremu, poslali su ga na Pacifik. Kao planiranu žrtvu nuklearnog udara u testovima na Bikiniju. Nakon prvog, USS Princ Eugen s ostalim brodovima bio je meta i drugog testa. Ovaj put atomsku bombu smestili su na dubinu od 27 metara.

Kakav je to bio vatromet... U trenutku eksplozije milioni litara vode suknuli su u vodeni stub koji je dosezao kilometrima u vazduh. Brod koji je bio tačno iznad mesta eksplozije, rastrgan je u sekundi. Bikini su pogodili talasi visine od 30 metara.

FOTO: Printscreen/Youtube
FOTO: Printscreen/Youtube

Na dnu okeana ostao je krater dubok devet i širok 600 metara, a podrhtavanje tla na zapadnoj obali SAD-a osetilo se kao potres magnitude 5,5. Ratni brod "Arkansas" potonuo je kao da je od papira. Nosač aviona "Saratoga" rascepanog trupa poslat je na dno.

USS Princ Eugen je i to preživeo, ali je ostao jezivo ozračen. I to je bilo zanimljivo za merenje, a naposletku su planirali udariti na njega i trećom atomskom bombom. Ipak, to je već bilo preskupo, te se od toga odustalo.

Krajem 1946. brod je napokon rekao dosta. Ventili su počeli da popuštaju i više nije imalo smisla pokušavati sprečiti njegovo potonuće 22. decembra 1946. godine.

(Jutarnji list)

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

SILA 5.epizoda SPECNAZ : Ovo su najelitnije ruske specijalne jedinice!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track