(VIDEO) KO JE POVUKAO RUČNU: Planeta  Zemlja usporava, spremite se za katastrofe biblijskih razmera
Foto: Profimedia

naučno dokazano

(VIDEO) KO JE POVUKAO RUČNU: Planeta Zemlja usporava, spremite se za katastrofe biblijskih razmera

Planeta -

Površinu Zemlje godišnje prosečno prodrma 15 snažnih potresa, i to onih magnitude 7 po Rihteru i snažnijih.

Povremeno se, međutim, pojave i intenzivniji periodi, kad se godišnje dogodi i 30-ak takvih potresa. U svom najnovijem zajedničkom naučnom radu stručnjaci sa univerziteta Kolorado i sa univerziteta Montana zaključili su da bi se uzrok ovakvim oscilacijama ili barem jedan od uzroka mogao da se krije u periodima u kojima Zemlja rotira nešto sporije nego inače.

Reč je o sićušnim promenama u brzini rotacije, samo koja milisekunda dnevno. Ali, kako je naša planeta u odnosu na nas ogromna i kako se u kori i posebno ispod kore kriju ogromne količine energije, tako male promene u rotaciji dovode do oslobađanja ogromnih količina energije. To onda znači velike seizmičke udare, posebno u vrlo naseljenim tropskim područjima, navode naučnici.

"Veliki zemljotresi izgleda da globalno sinhronizovani, i to tako da su vremenski složeni u skladu sa svojim osobinama, i da se pojavljuju u grupama kao odgovor na vrlo male promene u naprezanjima", navodi se u članku objavljenom u Geofizikal Risirč leters. Ovakvu tezu nedavno su u Geološkom udruženju Amerike predstavili Rodžer Bilam i Rebeka Bendik.

Tada su naveli da našoj planeti od sledeće godine predstoji petogodišnje razdoblje povećanih seizmičkih aktivnosti. Mehanizmi koje oni opisuju svode se na činjenicu da Zemlja nije homogena, nego da se sastoji od različitih materijala; prvo atmosfera, potom kora, pa omotač, zatim tekuće spoljno i zatim kruto unutrašnje jezgro.

Pored toga već i sama kora sastoji se od različitih delova. Pa kad se dogodi promjna rotacije, bazična fizika kaže da mora doći do prilagođavanja rotacije odnosno ugaonog momenta svakog pojedinog dela u odnosu na položaj u našoj planeti.

Zemlja je u period nešto sporije rotacije ušla pre četiri godine, navode naučnici i predviđaju da bismo već u 2018. mogli da očekujemo najmanje 20 snažnih potresa. Nije to i jedina nevolja koja preti Zemlji.

Kao jedan od mogućih uzroka pojačanih i učestalih potresa, pa i vulkana, naučnici poslednjih godina sve češće navode i klimatske promene.

Usled sve većih koncentracija gasova staklene u atmosferi, u prvom redu CO2 od uglja, nafte i gasa, atmosfera se zagreva, otapaju se glečeri i ledene kape na polovima.

U trenutku kad ogromne otopljene mase postanu tako kritične da pritisak na mestima na kojima su hiljadama godina postojale ledene mase, više ne sprečava gasove iz dubine kore da se probiju na površinu Zemlje, pa se mogu očekivati zemljotresi. Ili erupcije vulkana.

Pojedini geolozi čak, na primer, već niz godina ozbiljno računaju da je u paleološki gledano "nedavnoj prošlosti" možda čak došlo do drastičnog menjanja ose Zemlje ili čak klizanja kompletne Zemljine kore, a sve usled – relativno naglog gomilanja ledenog pokrivača u Sjevernoj Americi usled nastupanja poslednjeg ledenog doba koji su svojom masom poremetili način na koji je Zemlja do tada rotirala.

Neki čak smatraju da je sećanje na kataklizmički događaj jezivih potresa, vulkana i cunamija koji bi u takvom slučaju usledili, preživelo u kolektivnoj svesti čovječanstva, možda i predaji, sve do danas kao niz mitova širom izolovanih ljudskih populacija u svetu o velikom potopu. Ili čak i o mitskoj Atlantidi. Kurir.rs/Express.hr

Foto: Profimedia

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Spektakularna šetnja svemirom! Astronaut NASA ledbi, a Zemlja mu kao na dlanu!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track