Presudno za razumevanje kako gljivice prežive u izuzetno nepovoljnim uslovima bila je veoma velika količina melanina koju su otkrili u njima.
Ovaj pigment se takođe nalazi u ljudskoj koži kako bi je zaštitio od UV zraka. Ali černobiljska gljivica Kriptokokus neoformans koristi je nešto drugačije - apsorbuje radijaciju i pretvara je u hemijsku energiju, nešto slično fotosintezi u biljkama.
Dosadašnji rad pokazao je da ovo nije jedina vrsta koja je eksploatisala radijaciju. Ranije su naučnike intrigirale velike količine gljivičnih spora na fosilima rane krede, geološkom periodu kada su magnetni polovi menjali mesta, zbog čega je magnetno polje Zemlje bilo izuzetno slabo i mnogo više kosmičkih zraka je dopiralo do Zemlje.
Kurir.rs/Net.hr Foto: Screenshot