ŠTA SE TO DEŠAVA S POLITIČKIM SISTEMOM SAD: Krah američke demokratije
Želi da ostane u Beloj kući... Donald Tramp, Foto: Profimedia

ANALIZA

ŠTA SE TO DEŠAVA S POLITIČKIM SISTEMOM SAD: Krah američke demokratije

Planeta -

Glasanje - Izbori u Sjedinjenim Državama, koji su nekad smatrani najslobodnijim, danas ostaju u senci tvrdnji o izbornim krađama, nameštanju, uticaju ruskih tajnih službi...

Američki predsednik Donald Tramp mogao bi da pokuša da pokrade predsedničke izbore u novembru, poručio je Džo Bajden, njegov rival iz tabora Demokratske partije.

"Najviše sam zabrinut da će Tramp pokušati da ukrade izbore. Međutim, apsolutno sam ubeđen da će ga vojska ispratiti iz Bele kuće ako izgubi, a odbije da napusti funkciju", poručio je Bajden.

S druge strane, američki lider već je upozorio da bi glasanje poštom zbog koronavirusa dovelo do velike krađe glasova, ali je za to on optužio demokrate.

foto: EPA/ETIENNE LAURENT

Zemlje trećeg sveta

Ovakve optužbe doskoro su se mogle čuti samo u zemljama trećeg sveta, autokratskim društvima ili državama s krhkom demokratijom. Jednostavno, nisu bile zamislive u SAD, koje su smatrane svetionikom demokratije.

Međutim, sve se promenilo poslednjih decenija. Sa sve češćim vojnim intervencijama širom planete, američkog društvo se polarizovalo i dijalog između dve najmoćnije partije - Republikanske i Demokratske - nestao je. To je pokazao već impičment predsednika Bila Klintona, ali se prava pukotina u izbornom sistemu videla 2000, kad je Džordž Buš pobedio s razlikom od samo 537 glasova na Floridi, u državi u kojoj je njegov brat Džeb bio guverner. Rezultati su bili osporavani punih mesec dana, a ni danas nije jasno koliko je brojanje bilo precizno i pravilno.

foto: Profimedia

Najveći problem dosad, ipak, bili su izbori za predsednika 2016, na kojima je Tramp pobedio bivšu prvu damu Hilari Klinton. Tokom izbora unutar Republikanske partije mnogi kandidati, deo establišmenta, tvrdili su da se kontroverzni biznismen i rijaliti zvezda kandidovao samo da bi pomogao Klintonovima, inače dotadašnjim prijateljima, da se vrate u Belu kuću.

Kako je Tramp privlačio sve više pristalica među republikancima, narativ se promenio, pa se tvrdilo će njihove glasove pokrasti "duboka država", pod kojom se podrazumevala učaurena vašingtonska birokratija. Čak i nakon pobede verovalo se da Trampu neće dozvoliti da u januaru 2017. preuzme vlast.

foto: EPA-EFE/Doug Mills / POOL

Iste teorije bujale su s druge strane. Demokrate su tvrdile da je za skok Trampove popularnosti zaslužna Rusija i da su na izbore preko medija, društvenih mreža i hakerskih napada, uticale tajne službe pod kontrolom Vladimira Putina. Ovo je ostao narativ demokrata i tokom mandata 45. predsednika SAD, pa je pokrenuta i istraga o tome. Neki ljudi su završili u zatvoru, ali sama zavera nije dokazana.

Kako god bilo, samim tvrdnjama da je neka druga država uticala na izbore demokrate su potkopale poverenje u politički sistem sopstvene države i prilično srozale ugled SAD. A takve optužbe, koje zabavljaju sve koje dolaze iz zemalja u kojima se Vašington otvoreno mešao u izbore decenijama, samo su zaoštrile podele u društvu.

foto: Profimedia

Uništavanje iznutra

"Ako Tramp podriva poverenje u američku demokratiju odozgo, Demokratska partija je podriva odozdo, a korozivna koncentracija novca milijardera je uništava iznutra. Amerikanci se često hvale da imaju najstariju demokratiju na svetu. To je sumnjiva tvrdnja, ali ustav SAD jeste najduže na snazi. Međutim, ustav pisan 1780-ih je dosta promenjen za 240 godina. Američka podela moći pokazala se inferiornom u odnosu na evropski sistem. Gde god da je kopiran američki model demokratije, on je propao ili u diktaturi ili u revoluciji", piše za Vik analitičar Rajan Kuper.

Neizvesne prognoze

BAJDEN VODI, ALI TO NIŠTA NE ZNAČI

Ratoboran... Džo Bajdena
Ratoboran... Džo Bajdenafoto: EPA/TRACIE VAN AUKEN

Prema poslednjim istraživanjima, Džo Bajden je popularniji kandidat, ali to ne znači da će Donald Tramp izgubiti na izborima. Američki sistem je jedinstven jer za pobedu nije važan samo broj osvojenih glasova, već broj osvojenih elektora. Tako je, primera radi, Hilari Klinton 2016. imala čak tri miliona glasova više od Trampa, ali je imala mnogo manje elektora i izgubila je. Zbog toga su sve ankete veoma neprecizne i rezultate gotovo da nije moguće prognozirati.

Formalnost

U DŽEKSONVILU PRIHVATA NOMINACIJU

Donald Tramp će na svečanoj republikanskoj konvenciji u Džeksonvilu, zakazanoj za 24. avgust, prihvatiti predsedničku nominaciju svoje Republikanske stranke za novembarske predsedničke izbore, izvestio je Rojters. Zvanični, administrativni deo postupka nominacije biće obavljen u Šarlotu.

Kurir.rs/ Andrija Ivanović Foto: Profimedia

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track