Da bi se procenio trenutni odnos snaga u Sirijskoj Arapskoj Republici, neophodno je pogledati gde se nalazi svaki glavni igrač, prema Gasanu Kadiju, bliskoistočnom stručnjaku i političkom analitičaru sirijskog porekla. Osvrćući se na sirijsku vladu, Rusiju, Iran, Tursku i američku koaliciju, on kaže:
"Što se tiče vojnih snaga, po mom mišljenju nema sumnje da su Damask i Rusija u prednosti sada i u doglednoj budućnosti.
Zvanični spoljnopolitički program nove administracije ne predviđa povlačenje američkih trupa iz regiona u bliskoj budućnosti. Naprotiv, obećava da će:
- "ponovo se obavezati da će ostati na terenu sa civilnim društvom i prodemokratskim partnerima";
- "osigurati da Sjedinjene Države vode globalnu koaliciju u porazu ISIS-a i iskoristiti ono što Sjedinjene Države imaju u regionu da pomogne u oblikovanju političkog rešenja tako da više Sirijaca ima glas";
- "pritisnuti sve aktere da slede politička rešenja", kao i "ponovo angažovati Sjedinjene Države da vode u humanitarnim pitanjima".
Uoči Bajdenove inauguracije, američki konvoj od 60 vozila, uključujući kamione natovarene oružjem, ušao je iz siračke provincije Hasakah u sirijsku provinciju, izvestio je Sirija Tajms 13. januara pozivajući se na lokalne izvore u gradu Al-Svedeieh.
Čak i ako Bajden stavi više čizama na sirijsko tlo, neće doći do značajnih promena u odnosu snaga, kaže Kadi, koji veruje da će Vašington morati da se ponovo uključi u dijalog sa Rusijom i Turskom da bi nastavio svoj bliskoistočni program. Petogodišnje operacije Moskve u Siriji, kao i partnerstvo sa Ankarom i Teheranom, značajno su promenile status kuo regiona od početka desetogodišnjeg rata, rekao je on.
Međutim, ako administracija Bajdena uspe da poboljša odnose sa Turskom i svađe sa Moskvom i Ankarom, to će promeniti situaciju na terenu, smatra Kadi.
"Mekši američki stav prema Turskoj značio bi turskog predsednika Erdogana da ga Amerika podržava protiv Kurda, a Erdogan je i ranije Trampu i Obami jasno stavljao do znanja da ste ili na njegovoj strani ili sa Kurdima", primećuje politički analitičar.
Prema ovom scenariju, Ankara bi takođe očekivala da će Vašington ukinuti decembarske sankcije zbog turske nabavke sistema protivraketne odbrane S-400 ruske proizvodnje, kao i povratak Turske, između ostalog, u program Lokid Martin F-35. Međutim, izgleda da to nije slučaj, jer je Entoni Blinken - bivši visoki Obamin zvaničnik i Bajdenov novi državni sekretar - 19. januara rekao senatskom Odboru za spoljne odnose da će novi kabinet zadržati ograničenja za Tursku i nije isključio širi se u budućnosti. Slično tome, administracija Bajdena verovatno neće povući podršku sirijskim Demokratskim snagama (SDF) kojima dominiraju Kurdi, s obzirom na to da je Blinken odavno glasan zagovornik naoružavanja kurdskih milicija.
Postoje i drugi znakovi da bi američko-turske tenzije mogle dalje eskalirati pod novom upravom. U januaru 2020. godine, Bajden je Erdogana nazvao "autokratom" i predložio da Sjedinjene Države mogu podržati turske lidere opozicije "kako bi mogli preuzeti Erdoganove pobede". "Ne pucam, već u izbornom procesu", precizirao je tadašnji predsednički kandidat. Turska je naknadno ovu opasku proglasila "intervencionističkom".
Bajdenov plan da se vrati iranskom nuklearnom sporazumu, međutim, mogao bi imati pozitivan uticaj na situaciju u Siriji, prema Kadiju.
"Ako Biden ublaži tenzije s Iranom, to bi moglo imati pozitivan efekat na njegov odnos i sa Rusijom i sa Sirijom i možda ublažiti sankcije", sugeriše stručnjak za Bliski istok. "S druge strane, ovo će uznemiriti Izrael i eventualno Tursku ako Iran ne bude spreman da uzvrati povlačenjem iz sirijskih poslova, a takođe ako Bajden istovremeno ne postigne dogovor sa Erdoganom, koji će ovo smiriti.
Teheran poziva Belu kuću da obnovi Zajednički sveobuhvatni plan akcije za 2015. godinu (JCPOA). Prema iranskom ministru spoljnih poslova Muhamedu Džavad Zarifu, Vašington "može započeti uklanjanjem svih sankcija uvedenih od trenutka kada je Tramp stupio na dužnost i nastojati da se ponovo pridruži i pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a da ne menja mukotrpno dogovorene uslove".
Sa svoje strane, administracija Bajdena je jasno stavila do znanja da su Sjedinjene Države "daleko" od oživljavanja sporazuma i da će mu prethoditi konsultacije sa Izraelom i zalivskim monarhijama. Pored toga, Vašington planira da uključi iranski balistički program u predstojeće razgovore, čemu se Teheran oštro protivi.
Islamska Republika je postepeno suspendovala poštovanje ograničenja nuklearnog sporazuma kao odgovor na jednostrano povlačenje Donalda Trampa iz sporazuma u maju 2018. godine.
Kada su u pitanju drugi regionalni igrači, uključujući Izrael i države Zaliva, Kadi ne vidi da će u bliskoj budućnosti udvostručiti pritisak na Damask. Iako jevrejska država nastavlja da napada navodne iranske vojne položaje u regionu, politički analitičar ne isključuje neku vrstu mirovnog sporazuma između Damaska i Izraela, slično Abrahamovom sporazumu, u dalekoj budućnosti.
"Realno, Sirija se već odavno udaljila od koncepata" punog oslobađanja Palestine "i" iskorenjivanja Izraela ", rekao je politički analitičar, sugerišući povratak okupiranih Golanskih visoravni u Siriju i povratak Zapadne obale. "U septembru 2020. godine stariji sirijski državnik Mehdi Dakl-Alah jasno je rekao da je mirovni sporazum između Sirije i Izraela bliži nego što iko misli", primećuje Kadi.
Kada je reč o arapskim državama Perzijskog zaliva, politički analitičar sugeriše da bi se potencijalno mogle pridružiti naporima za obnovu Damaska. Međutim, prema njegovom mišljenju, mnoge stvari su na pragu pojave spoljnopolitičkih operativaca iz Obaminog doba.
Međutim, on veruje da će Rusija i dalje igrati ulogu moćnog brokera koji će sprečiti region da sklizne u haos.
"Otkad su ruske trupe ušle u Siriju, rekao sam da je predsednik Putin imao na umu sveobuhvatan mirovni plan koji dovodi sve strane za pregovarački sto; i to zato što je Rusija jedina velika sila koja ima relativno dobre odnose sa svim umešanim stranama ", zaključio je Kadi.
Kurir.rs/Logično
NE PROPUSTITE
