Mnogi nemački mediji opet upozoravaju kako su demonstranti ignorisali mere zdravstvene zaštite i kako je tu bilo i pripadnika ekstremno desnog političkog spektra. I gradonačelnik Kasela, Kristijan Gezele je "besan i bez reči":
"Ogorčen sam što u najvećoj meri tu uopšte nije postojala zaštita od zaraze, ali i poštovanje demokratskog prava okupljanja i ljudske pristojnosti."
Kritika na račun policije stiže iz više udruženja, uključujući i policijska, kao i poltike - s jedne strane, zato što su dopustili demonstrantima "da rade šta hoće", a s druge strane jer su i sami bili nasilni. Na ovom snimku se vidi kako polcijaca - da bi obezbedio prolaz ogromnoj koloni protivnika korona restrikcija - grubo napao ženu koja je zajedno sa drugim htela da ih blokira bicikom.
Predstavnici policije se pravdaju kako su bili iznenađeni brojem demonstranata kojih je bilo daleko više nego snaga reda, ali i potpunim nepoštovanjem službenika na dužnosti.
Ali čini se da je problem mnogo dublji od manifestacija ovog ili onog političkog spektra: merama protiv širenja pandemije su institucije države preuzele brigu za očuvanje zdravlja stanovništva. Tome je sad već više od godinu dana, ali pandemija se opet širi i srdžba je sad podjednako usmerena i na virus, ali zbog preuzete i neispunjene odgovornosti se širi i nepoverenje u efikasnost državnih institucija u suzbijanju širenja virusa.
A brojke su nemilosrdne: pokazatelj novozaraženih slučajeva u Evropi u poslednjih sedam dana je porastao za preko 40 odsto na oko 240 slučajeva na 100.000 stanovnika (stanje 18.3.), a unutar EU je po podacima iz Univerziteta Oksford porastao za čak 60 odsto - na 318 slučajeva.
Ali u brojkama je teško otkriti neku logiku: u Estoniji je treći talas upravo eksplodirao i incidencija je 1100, ali u susednim državama - Letoniji, Litvaniji i čak Rusiji broj infekcija lagano pada.
I na Iberijskom poluostrvu nema većih naznaka trećeg talasa pandemije, ali je on teško pogodio države srednje i jugoistočne Europe: Češku, Crnu Goru i Mađarsku. I u Nemačkoj se broj novozaraženih udvostručio, ali je još uvek na srazmjerno niskom nivou.
Nema osnova "krivicu" tražiti kod zdravstvenih službi: uprkos porastu novozaraženih i novim sojevima virusa, smrtnost čak lagano opada - mada tek treba videti razvoj bolesti kod novozaraženih.
No organizacija nabavke i cepljenja stanovništva - koje su u većini zemalja EU preuzele državne službe je, blago rečeno; nezadovoljavajuće.
Univerzitet Oksford je evidentirao kako je u Velikoj Britaniji na 100 stanovnika ubrizgano 41,65 doza cepiva - dakle nekima već i druga doza, drugima barem prva. U EU je najdalje odmakla Mađarska - koja koristi i rusko cepivo Sputnjik V. Mada ono još nije dobilo dozvolu u EU. Ipak, tako je Mađarima već dato 20,65 doza, a u Nemačkoj je to 12,25 - što je čak nešto manje od proseka u EU (12,54).
Uprkos nezadovoljstvu i sporosti u cepljenju građana, službeni Berlin ne vidi izlaza nego - nastaviti istim merama u kakvim građani žive već duže od godinu dana.
Ipak, za razliku od prošlog proleća, retko se govori o mogućnosti zatvaranja državnih granica. Neka turistička odredišta su čak uklonjena s popisa rizičnih područja - osim Istre u Hrvatskoj je to i Majorka u Španiji i Algarve u Portugalu, a avionske karte za ta mesta su "planule" u najkraćem roku.Hoće li onda ta odredišta ostati sigurna i kad navali reka turista?
A kad će se konačno vratiti normalan život? Od državnih službi i politike se o tome ništa ne govori. Danas popodne se ponovo održava samit kancelarke i premijera saveznih pokrajina, na kojem će se odlučiti - kako do kraja marta, ili možda čak i sredine aprila.
Kurir.rs/DW
NE PROPUSTITE
