DRAMATIČNA ANALIZA! VELIKI IZRAELSKI ĆORAK: Zašto napadi na iranski nuklearni program nikada neće uroditi plodom? VIDEO
Foto: EPA-EFE/ATOMIC ENERGY ORGANIZATION OF IRAN (AEOINEWS) HANDOUT

GEOPOLITIKA

DRAMATIČNA ANALIZA! VELIKI IZRAELSKI ĆORAK: Zašto napadi na iranski nuklearni program nikada neće uroditi plodom? VIDEO

Planeta -

Izraelske tajne aktivnosti u Iranu nesumnjivo su odložile proizvodnju materijala kojemu Iran treba da napravi bombu - i to na spektakularan način.

Špijuni raspoređeni mesecima unapred da podmetnu eksploziv u iransku nuklearku, smrtonosni sajber napad na korumpirane računare koji kontrolišu centrifuge koji vrte uranijum i meci koji su se obasuli vodećim nuklearnim naučnikom daljinskim aktiviranjem mitraljeza - svaki od ovih incidenata mogao bi biti epizoda u špijunskom filmu.

Da li su uspeli, međutim, drugo je pitanje. Ovi prikriveni napadi, zajedno sa iscrpljujućim sankcijama koje je poslednjih godina uveo Vašington, nametnuli su Iranu neuspehe, ali nisu uspeli da ubede zemlju da potpuno napusti nuklearne ambicije. Umesto toga, nisu uspeli da promene iranski pristup nuklearnim pregovorima; ako je išta drugo, ojačali su njegovu odlučnost da nastavi obogaćivanje uranijuma i tako postignu sposobnost „probijanja“ nuklearnog oružja. Koliko god bili impresivni napadi Izraela, čini se da oni nisu održiva strategija.

11. aprila eksplozija je izazvala prekid struje na mestu obogaćivanja uranijuma u ​​Natancu, jednom od poznatih iranskih nuklearnih objekata. Tamošnje nuklearne aktivnosti zaustavljene su bilo gde, od nekoliko nedelja, rekli su iranski zvaničnici, do devet meseci, prema izraelskim i američkim obaveštajci, citirani u vestima. Ovo je bio treći, a drugi u godini napad na nuklearnu stanicu Natanc. Prošlog jula, bomba je eksplodirala u delu prostorija koji je proizvodio novi set centrifuga i odložila program za nekoliko meseci. Stručnjaci kažu da su se oba napada mogla izvesti samo uz fizičku infiltraciju.

Prvi napad na Natanc pokrenut je pre više od jedne decenije. Sajber oružje nazvano Stuknet onemogućilo je 1.000 centrifuga od ukupno 5.000. Centrifuge su cilindrični uređaji koji se vrte velikom brzinom kako bi izolovali uranijum-235 i radioaktivni izotopi koji stvaraju snagu kada su obogaćeni na manje od 5 procenata i postaju gorivo za nuklearnu bombu kada su obogaćeni na 90 procenata. Ovaj napad vratio je program za 18 meseci na dve godine. Prošlog novembra, Mohsen Fahrizadeh, iranski nuklearni naučnik za koga se veruje da je mozak iranskog nuklearnog programa, ubijen je u blizini Teherana bespilotnim oružjem. Od 2007. godine izvršeno je atentat na još sedam iranskih naučnika i vojnih zvaničnika povezanih sa nuklearnim programom.

Izrael nije potvrdio niti porekao svoje učešće u bilo kom od ovih napada. Priznao je da je tek 2018. godine ukrao mnoštvo dokumenata koji su otkrili kako Fahrizadeh pravi razrađene planove za nastavak razvijanja bombe u tajnosti i time kriomice krši uslove nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. godine između Irana i svetskih sila, uključujući Sjedinjene Države .

Izraelska tajna aktivnost usporila je pravljenje bombe, a neki izraelski obaveštajni oficiri veruju da je to put ka zadržavanju iranskog nuklearnog programa. Kažu da oživljavanje nuklearnog sporazuma nije sredstvo odvraćanja od iranskih nuklearnih ambicija, već neopravdana nagrada koja bi legitimisala obogaćivanje uranijuma i otvorila put Iranu da napravi bombu. Ukidanje sankcija, tvrde oni, omogućilo bi Iranu da prodaje naftu, puni praznu kasu i koristi deo novca za finansiranje raznih milicija u regionu. Kažu da se umesto dogovora mora koristiti ekonomski i vojni pritisak da bi se Iran primorao da ograniči svoj uticaj u regionu.

Ali mnogi drugi se ne slažu i tvrde da ponovljene izraelske sabotaže nisu uspele da ubede Iran da odustane od pripravnosti za bombu ili da nagovori bajdenovu administraciju da sklopi teži posao u nedavno obnovljenim pregovorima.

Ni Iran ni Sjedinjene Države nisu napustili sastanke koji su se održavali u Beču. Umesto toga, Iran je iskoristio nedavni napad da poveća obogaćivanje uranijuma sa 20 na 60 procenata, dodatno skrativši vreme izbijanja potrebnog za izgradnju bombe. Ali Vaez, iranski direktor projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da su izraelski prikriveni napadi samo odložili i nisu trajno umanjili iranske nuklearne aktivnosti. Ako se tako nastavi, Vaez je rekao da će ojačati iranske tvrdolinijaše koji se zalažu za razvoj nuklearnog oružja. „Sabotaža i sankcije dovele su samo do eksponencijalnog rasta iranskog nuklearnog programa“, rekao je Vaez. „Samo je diplomatija to vratila“.

Josi Kupervaser, penzionisani brigadni general izraelske vojske i šef istraživanja vojnih obaveštajnih službi, branio je tajne aktivnosti kao deo sveobuhvatnih napora koji su uključivali ekonomske pritiske i verodostojnu vojnu opciju. „To je dugoročna politika, tako da nema smisla svakodnevno pitati da li je politika bila uspešna“, rekao je Kupervaser. „U ovom trenutku tajne aktivnosti takođe služe da razjasne da postoje i drugi načini za rešavanje iranskog nuklearnog projekta osim kupovine vremena u zamenu zagarantujući Iranu siguran put do velikog nuklearnog arsenala “.

Izrael se već dugo protivi dogovoru i ne bez legitimne zabrinutosti. Dogovorom, formalno poznatim kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), Iranu je zabranjeno obogaćivanje uranijuma na 90 procenata - stepena oružja - samo do 2031. godine i nije zabranjen razvoj balističkih projektila velikog dometa, na koje će Iran verovatno ciljati Izrael. Izraelci insistiraju na tome da sporazum nije izuzetak za njihov sukob sa Iranom i donosi dodatne sigurnosne rizike poput širenja iranskih milicija na izraelskim granicama.

Ali za razliku od bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, koji je izraelskom premijeru Benjamin Netanijahuu ispunio jednu želju za drugom, Džo Bajden se ne igra. Mnogi kažu da su nedavni napadi trebali da pruže poruku administraciji Bajdena čak i više nego da poremete iranski nuklearni program. Ideja je bila da se SAD odvrate od vođenja razgovora ili bar da se iskoristi nesposobnost Irana da čuva svoje nuklearno nalazište da u pregovorima traži više ustupaka. Izrael je zabrinut da bi se Biden mogao ponovo pridružiti dogovoru kakav je bio. Nedavni napadi trebali su pokazati Sjedinjenim Državama da će Izrael ići sam da preuzme Iran, bez obzira odobrio to Bajden ili ne.

Sanam Vakil, zamenik direktora i viši naučni saradnik u programu za Bliski Istok i Severnu Afriku Četam haus, rekla je da je izraelska proaktivna strategija osmišljena da vrši pritisak na bajdenovu administraciju da se pozabavi iranskim regionalnim aktivnostima. „Tim Bajdena trenutno ne želi da izmeni JCPOA. Za sada je cilj da se Iran vrati u skladnost i povuče napredak u svom programu “, rekla je. Vakil je isključio da Sjedinjene Države traže još neke ustupke koji bi mogli uveriti izraelske zabrinutosti. „Ako ovaj proces uspe, cilj je s vremenom da se„ ojača i produži “dogovor za izgradnju vremenskih rokova i nekih odredbi, možda čak i rešavanje pitanja interkontinentalnih balističkih raketa.

Iran je zahtevao da se Sjedinjene Države prvo vrate na sporazum, a tek onda bi preokrenule korake koje su podrivale sporazum. Seid Husein Musavijan, specijalista za bliskoistočnu bezbednost i nuklearnu politiku sa Univerziteta Prinston, rekao je da se Iran u potpunosti pridržavao sporazuma čak godinu dana nakon što je Trump odustao od sporazuma i da je na Sjedinjenim Državama da prvo dokažu svoju posvećenost. „Krajnje stanje nastavljene izraelske sabotaže bio bi nuklearni Iran, razbijanje izraelske nadmoći nad nuklearnim oružjem na Bliskom istoku“, upozorio je Musavian. Dodao je da Iranu ne mogu biti uskraćene rakete velikog dometa kada su njegovi neprijatelji u regionu dobro opskrbljeni.

„Iranski dometi balističkih raketa su maksimalno 2000 kilometara, dok su dometi balističkih raketa Saudijske Arabije i Izraela 5.000 km. Prvi korak trebalo bi da bude da Izrael i Saudijska Arabija ograniče svoje rakete velikog dometa na 2.000 km. Iran je pod sankcijama protiv konvencionalnog oružja, dok su Izrael, Saudijska Arabija i druge američke države saveznici uvoze stotine milijardi dolara najsofisticiranijeg oružja iz SAD. i sve ostale svetske sile. Prema tome, drugi korak bi trebao biti pošten dogovor o konvencionalnom naoružanju za sve zemlje na Bliskom istoku “, rekao je Musavijan.

Sabotaža i produžene ekonomske sankcije imale su taktički efekat slabljenjem iranske pregovaračke pozicije u pregovorima o budućnosti njegovog nuklearnog programa. Važno strateško pitanje je da li će i kada Izrael i Sjedinjene Države shvatiti da nijedna od njih ne nudi dugoročno rešenje zastoja sa Iranom.

Kurir.rs/Foreign Policy

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track