Kako se navodi, Zaharija Ahmad Šah je pažljivo isplanirao putanju aviona kako ne bi ostavio tragove kojim putem se kretala letelica prije nego što se srušila u Indijski okean.
Ranije teorije o padu "boinga 777", zasnovane na satelitskim podacima, razlikuju se od podataka iz novog izveštaja.
Tvrdi se da je Šah nekoliko puta menjao smer kretanja i brzine kako bi izbegao putanje za komercijalne letove i tako je ostavio iza sebe "lažne tragove" na nezvaničnim rutama iznad Indonezije i Indijskog okeana.
Prema ranijim izveštajima, pilot je bolovao od kliničke depresije.
Podsetimo, malezijski aviona nestao je s radara 8. marta 2014. godine na letu iz Kuala Lumpura za Peking, a do danas se ne zna šta se tačno dogodilo da letelicom i 239 putnika i članova osoblja.
Avion se iznenada izgubio s radara promenivši smjer leta i umesto toga je zabeležen tek na vojnom radaru iznad Malezijskog tesnaca pre nego što je zauvek izgubljen.
"Kako avion ne bi bio otkriven, pilot je izbegavao da da jasnu ideju o tome koju putanju je odabrao često menjajući smer", napisao je vazduhoplovni inženjer Ričard Godfri u izveštaju.
Ističe da bi putanja MH370 mogla da se ucrta uz pomoć podataka iz WSPR-a ili slabog širenja signala, globalnog radijskog sistema koji prati i otkriva avione dok presecaju ove signale postavljanjem 'eletroničkih putnih žica'.
"WSPR je poput gomile žica ili laserskih zraka, ali one deluju u svim smerovima preko horizonta do druge strane sveta", izjavio je Godfri.
Let je prešao osam tankih žica dok je preletao Indijski okean, što je u skladu s prethodnim istraživanjima.
On tvrdi da je pilot Šah koristio putne tačke kako bi se kretao 'neslužbenim putanjama i tako izbegao da avion bude otkriven'.
"Čini se da je pilot znao za radno vreme radara Sabang i Lokseumave i to vikendom uveče, u vreme slabijeg međunarodnog saobraćaja kada radari neće biti aktivni", tvrdi u svom izveštaju.
Takođe, izgleda da je putanja pomno planirana jer je pilot izbegavao rute komercijalnih letova. Nije bio toliko zabrinut zbog potrošnje goriva, više je napora uložio u ostavljanje lažnih tragova, dodaje.
"Značajan broj promena rute i brzine sugeriše da je pilot tokom leta bio aktivan. Bilo je više promena brzine od očekivanog broja", tvrdi Godfri.
Prijatelji pilota u ranijim izjavama za javnost su tvrdili da je pilot usamljen i tužan pa se veruje da je bolovao od kliničke depresije.
Uprkos četvorogodišnjim naporima za pronalazak aviona, koji su koštali 200 miliona dolara, ostaci malezijske letelice nikada nisu pronađeni. Reč je o jednoj od najvećih misterija vazduhoplovstva.
Iako nikada nije lociran, pojedini ostaci letelice su izvađeni su iz mora kod Mauricijusa, Madagaskara, Tanzanije i Južnoafričke Republike.
U martu ove godine analiza dela olupine, pronađenog u avgustu 2020., podstakla je pozive za organizovanjem nove potrage za avionom.
Kurir.rs/ABC.net.au