POLITIČKI OBRT KAKAV NIJE VIĐEN 15 GODINA: Mesec dana pre izbora nemački SDP na vrhu najpopularnijih stranaka
Foto: EPA/PHILIPP GUELLAND

nemačka

POLITIČKI OBRT KAKAV NIJE VIĐEN 15 GODINA: Mesec dana pre izbora nemački SDP na vrhu najpopularnijih stranaka

Planeta -

U jednoj anketi SPD je, mesec dana uoči izbora, postao najjača stranka u Nemačkoj

SPD je u istraživanju javnog mnjenja instituta Forsa trenutno stranka s najboljim rejtingom u Nemačkoj. Rezultate istraživanja su objavile TV stanice RTL i n-tv, a prema njima socijaldemokrati mogu da računaju na podršku 23 posto birača. Savezni izbori se održavaju 26. septembra. Unija CDU/CSU u Forsinoj anketi uživa podršku 22% ispitanika.

U odnosu na prošlonedeljno Forsino istraživanje, SPD je porastao za dva procenta, a Unija je izgubila jedan postotni bod. SPD je tako u Forsinoj anketi ponovno najjača stranka u Nemačkoj, jača i od Unije - a poslednji put je to bio slučaj pre skoro 15 godina, piše Dojče vele.

Zeleni su u aktuelnom istraživanju izgubili još jedan postotni bod i sada imaju podršku 18 posto birača. Liberalna stranka (FDP) je ostala na četvrtom mestu, s nepromenjenih 12 procenata podrške ispitanika. AfD je na 10 posto, a Levica može da računa na 6 posto podrške birača. Broj neodlučnih i onih građana koji ne nameravaju da glasaju je 26 procenata – i veći je nego na poslednjim saveznim izborima 2017. godine.

Koalicije

Na osnovu Forsinih rezultata, moguće su (teoretski) četiri različite koalicije, koje u novom sazivu Bundestaga mogu da računaju na većinu. Sve četiri koalicije čine po tri stranke. A u tri od te četiri opcije SPD bi imao pravo da nominuje kancelara, odnosno svog kandidata za šefa vlade Olafa Šolza. Pod vodstvom socijaldemokrata, Nemačka bi mogla da dobije vladu koju bi činili SPD, Unija i FDP, odnosno većinu koju čine SPD, Zeleni i FDP - ili levu koaliciju SPD-Zeleni-Levica. Pod vodstvom Unije moguća je koalicija CDU/CSU, Zelenih i liberala.

Glavni sekretar CDU-a Pol Ciemiak je Forsinu anketu nazvao "pozivom na buđenje". Savezna kancelarka Angela Merkel (CDU) svojoj Uniji je savetovala da ne dozvoli da je brojke iritiraju. "Mi se borimo", rekla je Merkel nakon virtuelnog G7 samita o Avganistanu na novinarsko pitanje o Forsinom istraživanju. I dodala: Svaki dan ćemo se zalagati za tim koji će ostvariti dobar izborni rezultat, i nećemo svaki dan gledati ankete.

Najpopularniji političar

Što se tiče rang-liste najpopularnijih političara, Šolc je jedini kandidat čiji rejting raste: u odnosu na jun, za sedam postotnih bodova. Najveći gubitnik je kancelarski kandidat Unije, Armin Lašet. U istom razdoblju njegov rejting je opao za 11 bodova. Ispitanici su u ovoj anketi odgovarali na pitanje kod kog političara imaju osećaj da je zemlja "u dobrim rukama".

Lašet je na toj listi vodećih nemačkih političara tek na 11. mestu, Šolc je treći, odmah iza šefa CSU-a Markusa Zedera. Ubedljivo najpopularnija je i dalje kancelarka Merkel.

Što kažu druge ankete?

U anketama drugih instituta za istraživanje javnog mnijenja SPD takođe beleži rast. Socijaldemokrate su po njima osetno pretekle Zelene. U istraživanju instituta Insa koje je u nedelju objavio tabloid Bild-Caitung i Unija i SPD su bili na 22%, a Zeleni na 17%.

U poslednjem istraživanju infratest dimapa, Unija je imala podršku 23% ispitanika, SPD 21%, a Zeleni 17%.

Zamena kandidata?

Kancelarskom kandidatu Unije glavobolje ne zadaje samo nova anketa Forse u kojoj je SPD pretekao njegovu Uniju. Četiri nedelje uoči izbora u jednom drugom istraživanju velika većina pristalica CDU/CSU naime podržava ideju da Unija zameni kandidata za kancelara. 70% ispitanih simpatizera CDU-a i CSU-a smatra da bi Lašet trebalo da se povuče a da kandidat Unijue bude Zeder.

To u svom današnjem izdanju piše list Augsburger Alemanj, pozivajući se na rezultate reprezentativne ankete koju je sproveo institut za istraživanje javnog mnjenja Sivi. Što se tiče celokupnog stanovništva, većina od 52 posto ispitanika smatra da bi Unija trebalo da zameni kandidata, njih 38 posto misli da je to pogrešno, a svaki deseti ispitanik je neodlučan.

Politikološkinja Ursula Mink ipak smatra da ne treba očekivati zamenu kandidata."Lašet ima debelu kožu, i on sam rado podseća na to da ga stalno podcenjuju. Ako on sam nije spreman da odustane od kandidature, onda bi taj potez praktički značio raskol unutar Unije”, rekla je direktorka Akademije za političko obrazovanje u bavarskom Tutcingu za dnevni list iz Augsburga.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track