Prema podacima Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), u Brazilu ima otprilike 8 miliona ilegalnog oružja, od kojih je više od polovine krijumčareno iz SAD-a.
U Rio de Žaneiru, lokalne vlasti veruju da svaki dan u grad stiže oko 4.000 novih komada ilegalnog oružja. Otprilike četvrtina njih su jurišne puške, kaže Lristiano, visoki zapovednik Vojne policije u Rio de Žaneiru koji nadgleda operacije sklanjnaja ilegalnog oružja s ulica.
"Kada ovo oružje pređe naše nacionalne granice, gotovo da nemamo načina da zarobimo to oružje prije nego što završi u rukama pogrešnih ljudi", rekao je Kristijano za Dejli Bist.
Brazilske vlasti koje rade na suzbijanju dolaska ovog oružja u dve glavne luke u Rio de Žaneiru i Sao Paulu imaju ozbiljne nedostatke resursa. U međuvremenu, umesto da pomognu u suzbijanju priliva opasnog oružja u zemlju, SAD su većinu svojih napora usredsredile na pritisak na Brazil u borbi protiv ilegalne trgovine drogom, primoravajući brazilske vlasti da presele svoje oskudne resurse u rat protiv droge i ostave mogućnost trgovcima oružja da se infiltriraju u glavne trgovačke luke Brazila.
"Američka vlada je zabrinuta zbog domaćih problema zavisnosti od droga, pa je izvršila pritisak na vladu moje zemlje da se usredsredi uglavnom na trgovinu drogom umesto na ilegalno poslovanje oružjem“, rekao je službenik Brazilske civilne policije.
Posledice ove krize su ozbiljne. U Rio de Žaneiru, jednom od najopasnijih gradova na planeti, stope ubistava su naglo skočile, sa 925 u 2016. na 1.814 u 2019. godini, preneo je AP. Većina tih ubistava uključuje upotrebu krijumčarenog vatrenog oružja. U stvari, korupcija je toliko rasprostranjena u gradu da bande mogu otkupiti radnike kako bi njihov teret lako ušao u Brazil. Nakon što se ovo oružje istovari, ono se doprema kroz zemlju u druga područja koja kontrolišu bande, uglavnom u Sao Paolu, Fortalezi i državi Amazoniji, objasnio je Kristijano.
Da bismo razumeli kako funkcioniše nezakonita trgovina oružjem, moramo to posmatrati kao globalni posao sa mnogo različitih aktera i potrošača, koji svoje pipke širi sa različitih mesta porekla, uglavnom unutar naših granica do njihovog konačnog odredišta u Meksiku, Paragvaju i Brazil. Trgovci oružjem će se potruditi da zaštite svoje jezivo poslovanje, osiguravajući trgovačke puteve koji se često protežu od jednog do drugog kontinenta, stvarajući stalne tokove oružja i municije do naših južnih suseda.
Danas postoje dva glavna trgovačka puta. Oboje potiču iz južnih američkih država, koje svake godine proizvode zapanjujuću količinu vatrenog oružja. Danas se oko 393 miliona pištolja drži unutar američkih granica. S druge strane, ATF nema pojma koliko ovog oružja napušta američke obale da bi se ilegalno prodalo Meksiku, Centralnoj Americi i Južnoj Americi. U stvari, ATF „ne vodi savezni registar oružja, pa se ne vodi evidencija o prodaji vatrenog oružja, privatnoj prodaji ili pojedinačnim kupcima“, rekao je portparol za Ej-Bi-Si Njuz.
Uprkos njihovim naporima, američke vlasti jedva da su uspele u nezakonitoj trgovini oružjem. Procenjuje se da svake godine različite uključene agencije mogu zapleniti samo 10 do 15 odsto ilegalnog vatrenog oružja širom sveta, kaže bivši agent ATF-a Džo Anarumo. "Jedva zagrebemo površinu", rekao je za Dejli Bist.
U martu 2019. godine, njihovi brazilski kolege obavijestili su HSI o lanci za krijumčarenje oružja koja je iz Sjedinjenih Država izvozila jurišne puške i municiju u Sao Paulo. Efikasnost dolaska ovog oružja u ruke raznih grupa poput Comando Vermelho (Crvena komanda) ili Amigos dos Amigos bila je toliko alarmantna da je brazilska vlada koordinirala svoje napore sa DEA -om. Kao rezultat toga, svi uhapšeni ključni članovi velike kriminalne organizacije su imali američke pasoše.
Frederik Barbijeri, brazilski državljanin poznatiji kao Gospodar oružja i jedan od najplodnijih krijumčara oružja, konačno je uhapšen u leto 2018. On je švercovao sve vrste vatrenog oružja, municije i eksploziva u Rio de Žaneiro, koristeći kontejnere za sakrije svoj nedozvoljeni teret. Nekoliko oružja koje su uhvatile američke vlasti pronađeno je na najneverovatnijim mestima, poput bojlera i pumpi za bazene. Barbijeri je zarađivao toliko novca da američkoj vladi još uvek nije jasno kolika je finansijska moć njegovog carstva. Gospodar oružja osuđen je na 12 godina zatvora za svoje zločine, zaustavivši jednog od najuspešnijih trkača oružja poslednjih godina.
Bivši agent ATF-a, Anarumo, objasnio je da strategiju sličnu Barbierijevoj koriste karteli i bande od Meksika do Brazila.
To je jednostavno. Prvo će kriminalna organizacija kontaktirati svoje saradnike koji su već u SAD -u i imaju američke pasoše. Nakon što dobiju naređenja, oni će otići na Floridu, Arizonu, Novi Meksiko ili Teksas, gde je lako kupiti pištolje i jurišne puške. Kada se kupovina obavi u lokalnim prodavnicama, neko od ovih oružja će se demontirati, sakriti u kreativne kontejnere poput filtera za frižider i odvesti u Majami. Zatim, nakon što se ovo oružje utovari u kontejnere i na brodove, neki odlaze pravo u Južnu Ameriku, dok je manji broj usmjeren prema Haitiju i Dominikanskoj Republici kako bi snabdeli bande koje deluju na Hispanioli, koja je postala glavno središte za ilegalne droge i oružje šverc.
"Drugi veliki izazov za nas je mogućnost koordinacije sa našim kolegama u ovim latinskim zemljama", rekao je agent ATF -a. "Jer kad ovo oružje napusti našu obalu, imamo malo uticaja da ga prisilimo ili uverimo da nam pomogne."
U razgovoru za Dejli Bist, bivši visoki oficir DEA, Pol Kampo, opisao je krizu oružja kao „bitku koja gubi“. Protivnici su, rekao je on, „stalno se menjaju, moćne kriminalne organizacije koje imaju prednost da ne poštuju pravila i mogu da se prilagode svakoj situaciji da bi evoluirale“.
Kurir.rs
NE PROPUSTITE
