AMERI U NAJBOLJIM GODINAMA UMIRU SVE VIŠE: Korona nije uzrok, studija pokazala koji su glavni razlozi! VIDEO
Foto: Profimedia, Drew Angerer / Getty images / Profimedia

pandemija

AMERI U NAJBOLJIM GODINAMA UMIRU SVE VIŠE: Korona nije uzrok, studija pokazala koji su glavni razlozi! VIDEO

Planeta -

Amerikanci umiru po znatno većoj stopom u poslednje dve godine, ali korona je odgovorna za to samo delimično. Među starijim osobama, pandemija bi mogla lakše objasniti povećanje mortaliteta nego među mlađim ljudima, gde postoji jaz koji zahteva dalje objašnjenje.

Sve u svemu, čini se da postoje tri različita obrasca u podacima zasnovana na starosti: Među onima od 0 do 17 godina, smrtnost je ostala praktično nepromenjena od 2019.

Među onima koji su imali 65 ili više godina, mortalitet se povećao 2020. godine, pao u prvoj polovini 2021. godine, što se poklopilo sa proliferacijom vakcina protiv korone, a zatim se povećao u trećem kvartalu 2021. godine, poklapajući se sa pojavom Delta varijante, koji je izgledao otporniji na vakcine.

Među onima starosti od 18 do 49 godina, smrtnost je dramatično porasla u prvoj polovini 2020. godine, a zatim se donekle spustila na plato pre nego što je ponovo porasla u trećem kvartalu 2021.

Čini se da je starosna grupa od 50 do 64 mešavina poslednja dva obrasca.

Razlike između starosnih grupa postaju očiglednije kada se istakne smrtnost koja uključuje koronu.

Mlađi od 18 godina, skoro da ne umiru od korone.

Za one od 75 i više godina, nova bolest više nego objašnjava bilo kakvo povećanje mortaliteta. Za one od 65 do 74 godine, smrtnost je bila u porastu mnogo pre pandemije. Ako se izuzmu smrtni slučajevi od korone, listovi se malo povećavaju u odnosu na prethodni trend.

Među onima od 18 do 65 godina, međutim, javlja se suprotan fenomen – nakon isključivanja smrtnih slučajeva od korone, i dalje je značajan porast mortaliteta. Povećanje broja smrri koje nisu od korone je izraženije kod mlađih starosnih grupa, a manje kod starijih.

Postoji nekoliko faktora koji bi objasnili barem deo viška smrtnih slučajeva.

Predoziranja drogom su naglo porasla u 2020. sa više od 20.000 umrlih u starosnoj grupi od 18 do 64 godine nego prethodne godine. Preliminarni podaci Centra za kontrolu bolesti (CDC) za prvu polovinu 2021. ukazuju da se trend čak donekle intenzivirao.

Smrtni slučajevi koji uključuju alkohol – ne samo trovanje alkoholom, već i oni zbog alkoholne ciroze jetre i drugih uzroka izazvanih alkoholom – bili su u porastu poslednjih godina, ali je porast u 2020. bio posebno značajan. Skoro 8.000 više umrlo je 2020. nego prethodne godine u starosnoj grupi od 18 do 64 godine. Podaci za 2021. još nisu dostupni.

Broj ubistava povećao se za skoro 30 procenata od 2019. do 2020. u starosnoj grupi od 18 do 64 godine, što predstavlja skoro 4.000 viška smrtnih slučajeva. Prošla godina bi trebalo da bude slično ubistvena, na osnovu preliminarnih podataka CDC-a za prvu polovinu 2021.

Uz isključenje smrtnih slučajeva od korone i pod pretpostavkom da su se smrti od predoziranja drogom, alkohola i ubistava nastavile 2021. istim intenzitetom kao prethodne godine, još uvek je bilo oko 50.000 viška smrtnih slučajeva prošle godine u starosnoj grupi od 18 do 64 godine.

CDC i neki stručnjaci tvrde da bi višak smrtnih slučajeva mogao biti pogrešno klasifikovan kao smrtni slučajevi od korone, kao i smrti zbog nedostatka nege zbog bolnica preplavljenih pacijenata sa koronom. Oni ukazuju na činjenicu da oko trećine Amerikanaca umire kod kuće. Njihove smrtovnice bi verovatno napisali lekari koji ne mogu da testiraju pacijenta na koronom.

CDC je 15. juna 2020. izdao uputstvo da svi ljudi za koje se sumnja da su umrli od korone treba da budu testirani post mortem, ali nije jasno u kom stepenu lekari to prate.

Ovo objašnjenje može biti ograničeno iz nekoliko razloga.

Smrtni slučajevi kod kuće su se zaista povećali sa početkom pandemije, sa manje od 32 odsto u 2019. na više od 36 odsto u junu 2020. Ali onda je stopa ponovo opala, na manje od 31 odsto u decembru 2020. Ako bi ljudi bili primorani da umru kod kuće jer im medicinska nega nije bila dostupna, čini se da nije bila dovoljno rasprostranjena da bi objasnila višak mortaliteta.

Argument za pogrešno klasifikovane smrtne slučajeve od korone obično pretpostavlja da je umiruća osoba patila od više bolesti i da je lekar koji je prisustvovao propustio da primeti koronu kao uzrok smrti. Nije jasno koliko često se to odnosi na mlađe ljude koji su generalno zdraviji i među kojima su smrtni slučajevi od korone ređi i možda se više ističu.

Konačno, čini se da argument koristi rezonovanje unazad – pod pretpostavkom da je višak smrtnih slučajeva uzrokovan koronom a zatim se traži potkrepljujuća logika o tome kako bi to moglo biti.

Sve je veći broj lekara i istraživača koji ukazuju na vakcine protiv korone kao mogućeg krivca za barem deo viška smrtnih slučajeva prošle godine. Oni obično ukazuju na nekoliko fizioloških mehanizama putem kojih vakcine mogu da izazovu štetu u kombinaciji sa poznatim neželjenim efektima, kao i na podatke iz Sistema za izveštavanje o neželjenim događajima vakcine (VAERS), baze podataka izveštaja o zdravstvenim problemima koji su se javili nakon vakcinacije i koji mogu ili možda nije izazvano time.

Izveštaji VAERS-a eksplodirali su uvođenjem vakcina protiv korone. Do 7. januara bilo je preko milion prijava, uključujući više od 21.000 smrtnih slučajeva. Uglavnom ih podnose zdravstveni radnici, na osnovu prethodnih istraživanja.

Uobičajeni argumenti protiv VAERS podataka su bili da su neprovereni i nepouzdani. Neki istraživači su, međutim, istakli da sistem nije zamišljen da pruži konačne odgovore, već ranija upozorenja. Po njihovom mišljenju, izveštaji su izazvali brojne crvene zastave koje nisu dovoljno istražene.

Najnoviji detaljni podaci o uzroku smrti dostupni na veb stranici CDC-a su za 2020. godinu. Za 2021., CDC objavljuje neke preliminarne podatke svake dve nedelje, ali upozorava da ima kašnjenje od 8 nedelja. Za ovu analizu korišćeni su samo podaci do oktobra. Za specifične uzroke smrti mimo korone, pneumonije i gripa, CDC ne raščlanjava dostupne podatke za 2021. prema starosti, ograničavajući njihovu korisnost za ovu analizu.

Pored toga, CDC-ovi podaci o smrtnosti od korone koji pokrivaju 2021. pripisuju virusu sve smrti kod kojih je koronaoznačen na umrlici, bez obzira da li je naveden kao osnovni uzrok ili kao faktor koji doprinosi. Na početku pandemije, CDC je uputio lekare da sve preminule koji su bili pozitivni, pa čak i one sa simptomima sličnim koroni, ali koji nisu testirani, označe kao smrti uzrokovane koronom. Kasnije 2020. godine, smernice su se postepeno menjale. Netestirani slučajevi su morali biti razdvojeni, a korona je morao biti barem faktor koji doprinosi tome da bude naveden u umrlici.

U drugoj polovini 2020. godine, poslednjem periodu sa dostupnim podacima iz matične knjige umrlih o ovoj tački, skoro 90 procenata smrtnih slučajeva koji uključuju koronu imalo je bolest naveden kao osnovni uzrok smrti, a ne kao faktor koji doprinosi.

Neki stručnjaci su takođe ukazali na vladinu politiku kao mogućeg krivca za neke viške smrtnih slučajeva. Zatvaranje škola i blokada poslovanja doveli su do finansijske i psihološke depresije, pokazuju neka istraživanja i anegdotski izveštaji, što je u nekim slučajevima moglo dovesti do smrti. Međutim, na osnovu dostupnih podataka, broj samoubistava je relativno stabilan između 2019. i juna 2021.

Možda postoji skriveniji uticaj korone na zdravlje. Studija objavljena u decembru pokazala je da su ljudi hospitalizovani zbog korone imali negde između dva do tri puta korone nego oni koji su išli kod lekara, ali su bili negativni.

„Čini se da ova ogromna eksplozija upala tokom teške infekcije izaziva mnogo drugih problema“, rekao je Arč Mainous, vodeći autor studije i potpredsednik za istraživanje u Odeljenju za zdravlje zajednice i porodičnu medicinu na Univerzitet Florida.

„Izgleda da ova biološka uvreda ima sveukupni uticaj na vaše telo“, rekao je za Epok Tajms.

Studija ima nekoliko ograničenja. Obuhvatala je ljude samo iz jednog bolničkog sistema na Floridi i kao takav se možda ne odnosi u potpunosti na celokupnu populaciju SAD. Takođe, kontrolisao je komorbiditete, ali je koristio Charlsonov indeks komorbiditeta (CCI), koji uključuje samo 17 opštih faktora koji nisu specifični za koronu. Uključuje uzrast, kao i probleme kao što su istorija srčanog udara, moždanog udara, raka, AIDS-a, ciroze, bolesti bubrega i dijabetesa. Mainous je priznao da indeks može biti manje prediktivni kod mlađih pacijenata.

Konačno, proučavana populacija u celini imala je u proseku posebno visok rizik od umiranja. Od više od 13.600 uključenih ljudi, preko 2.600 je umrlo u roku od godinu dana - skoro 20 procenata. Poređenja radi, Amerikanci stariji od 85 godina imaju stopu od oko 10 posto smrtnosti godišnje.

Kurir.rs/Epoch Times

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track