POLA VEKA OD NAJVEĆEG POLITIČKOG SKANDALA U ISTORIJI SAD: Postoji li paralela između Ričarda Niksona i Donalda Trampa?
Foto: EPA-EFE/WILL OLIVER

istorija

POLA VEKA OD NAJVEĆEG POLITIČKOG SKANDALA U ISTORIJI SAD: Postoji li paralela između Ričarda Niksona i Donalda Trampa?

Planeta -

Pedeset godina otkako je zapalila Vašington, afera Votergejt i dalje je poučna priča o pretnji nesputane predsedničke moći i merilo prema kojem se sude svi drugi politički skandali.

Ipak, neki istoričari veruju da je Ričard Nikson u "opasnosti" da ga kao primer predsedničke korupcije istisne Donald Tramp zbog njegove uloge u napadu na američki Kapitol 2021.

Niksonov osnovni zločin bio je prikrivanje provale u sedište Demokratskog nacionalnog odbora u vašingtonskom kompleksu Votergejt kako bi se ukrala dokumenta koji su mogla da mu pomognu na izborima.

Optužbe protiv Trampa da je podstakao smrtonosne nerede kako bi ugrozio miran prenos vlasti, izgledaju "daleko ozbiljnije", kaže profesor istorije na Univerzitetu Nevada u Las Vegasu, Majkl Grin.

"Iskreno govoreći, Nikson je već bio srušen s pijedestala", rekao je Grin za AFP. "Jedna od ironija je da Nikson nije morao da naredi provalu da bi pobedio na izborima. I nema dokaza, čak ni uz sve snimke, da je ikada bilo rasprave ili razmišljanja o poništavanju rezultata izbora ako budu protiv njega."

Provalnici uhvaćeni na delu

Pet provalnika iz Votergejta uhvaćeno je na delu 17. juna 1972. i brzo se pokazalo da su neki povezani s kampanjom Niksona i Belom kućom.

Istraga koja je usledila na kraju je otvorila Pandorinu kutiju zloupotreba i prljavih trikova koji su uključivali političko špijuniranje, lažiranje korespondencije, pa čak i krađu para cipela kako bi se uzdrmao Niksonov rival.

Ali zataškavanje je u početku bilo toliko uspešno da je Nikson osvojio 49 od 50 država u pobedi nad demokratom Džordžom Megovernom na predsedničkim izborima te godine.

Votergejt
foto: EPA-EFE/WILL OLIVER

Prvi buntovnik među predsednicima

Prikrivanje bi možda i uspelo da nije bilo slučajnog otkrića u leto 1973. da je predsednik tajno snimao sve svoje sastanke u Beloj kući. Uključujući i sporni snimak na kom se moglo čuti kako Nikson naređuje da se FBI-u, koji je trebalo da istraži provalu u Votergejt, kaže da se "kloni toga".

Nikson je dao ostavku nakon što je izaslanstvo republikanskih lidera, predvođeno ultrakonzervativnim Barijem Goldvoterom, došlo u Belu kuću 1974. kako bi mu reklo da će verojatno biti opozvan i da su sve karte otkrivene.

Na kraju je pomilovan, ali mnogi od njegovih najbližih saradnika završili su u zatvoru.

Ključnu ulogu odigrala dva novinara

Karl Bernstajn i Bob Vudvord, novinari koji su odigrali ključnu ulogu u svrgavanju Niksona, napisali su novi predgovor za svoju kultnu knjigu "Svi predsednikovi ljudi" povlačeći paralele sa Trampom.

Njihovo poređenje nudi uvid u par autsajdera koji su se osećali kao da su opkoljeni neprijateljima u medijima i državnim institucijama.

Po njima, Trampovo podsticanje masa na marš na Kapitol predstavlja "obmanu koja je nadmašila čak i Niksonovu maštu".

"Po pravnoj definiciji ovo je očigledo pobuna... tako je Tramp postao prvi pobunjenički predsednik u našoj istoriji", kažu.

Analitičari sa kojima je razgovarao Frans pres ukazali su na znatno drukčiji politički i medijski krajolik s kojim su se Nikson i Tramp suočili kada su u pitanju posledice njihovih postupaka.

Intervencija Goldvotera, na primjer, bila bi nezamisliva među velikom većinom današnjih republikanskih političara, koji su čvrsto uz Trumpa kroz dva opoziva i brojne druge kontroverze.

"Samo još jedna priča"

I dok je tada Senat jednoglasno izglasao osnivanje međustranačkog istražnog odbora za Votergejt, republikanci su 2020ih uložili veto na dvostranačku komisiju i kaznili dva člana stranke koji su se pridružili komisiji Predstavničkog doma pod vođstvom demokrata u istrazi događaja 6. januara.

Oko 80 miliona Amerikanaca, znatno više od trećine stanovništva, slušalo je televizijsko svedočenje pravnog savetnika Bele kuće Džona Dina protiv Niksona na saslušanjima o Votergejtu.

Oko 20 miliona, samo šest posto Amerikanaca, gledalo je prvo ročište koje je organizovala istražna komisije za napad na Kapitol.

Za Dejvida Grinberga, autora knjige "Niksonova senka: Istorija slike", saslušanja u Votergejtu bila su "presudna" u svrgavanju predsednika koji je pokušao da potkopa demokratiju.

"Razlika je, međutim, u tome što su 1973. i 1974. mnogi republikanski kongresmeni i senatori lojalni Niksonu na kraju priznali da je bio uključen u kaznena dela", rekao je za AFP.

"Danas je samo nekolicina... spremna da prizna Trampovo suučesništvo. Naše stranački polarizirano okruženje moglo bi da spreči da saslušanja o 6. januaru postignu sve što bi trebalo", dodao je.

U međuvremenu postupak Trampovog opoziva pokrenut nedelju dana pre isteka njegovog mandata, nije značajno nagrizao podršku njegove baze.

"U vreme Votergejta, Amerikanci su bili ujedinjeni i verovali su svojim medijskim izvorima u okviru jedinstvenog nacionalnog dijaloga. Danas je to nemoguće", rekao je bivši voditelj CNN-a Rik Sančez za AFP.

Da su desničarske vesti kablovskih kanala, koje dominiraju trenutnim konzervativnim diskursom, postojale 1970ih, Votergejt bi bio "samo još jedna priča u 24-časovnom ciklusu vesti u Americi", tvrdi Sančez.

Kurir.rs/Agencije

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track