Džefri Saks, ekonomista i profesor na "Kolumbiji" u jednom od intervjua na Jutjub kanalu govorio je između ostalog, o sukobu u Ukrajini, tenzijama između SAD i Rusije, bombardovanju Srbije, ali i situaciji u Siriji.
Kako je istakao, sve je krenulo ekspanzionističkom i hegemonističkom politikom Amerike, i njihovom idejom da u "unipolarnom svetu SAD mogu da rade šta hoće i da vojne baze prave gde hoće i kad hoće", otkriva on čitaocima "Njujorkera".
"A onda je došao rat oko Srbije i bombardovanje Srbije od strane NATO snaga. Ovo je, po mom mišljenju, bila strašna greška. I ima dosta toga što ne znamo javno o ovome. Insajderi su mi rekli mnogo toga. Ne znam da li su istinite ili ne ali verujem da je ovo bila strašna greška", naveo je Saks.
Kako je dodao posle toga Buš je nastavio da širi NATO "dišući za vratom Rusiji", primajući među članove tri baltičke države, zajedno sa Rumunijom, Bugarskom, Slovenijom i Slovačkom.
"Godine 2008. došla je apsolutno užasna odluka Buša da širi NATO, i gurao ideju da to budu Ukrajina i Gruzija. To je, u suštini, bilo ono što nas je postavilo ne samo na put apsolutnog zaoštravanja odnosa, već i na put ovog rata", tvrdi Saks.
Međutim, tema "proširenja NATO-a" nije bila pokretana tih godina. Nijedna jedina zemlja Istočne Evrope nije pokrenula to pitanje, čak ni nakon što je 1991. prestao da postoji Varšavski pakt. Zapadni lideri ga isto tako nisu pokretali.
Saks kaže da "može da razume zašto bi Ukrajina želela da budu deo NATO-a" ali da ne može da razume "zašto bi Sjedinjene Države mislile da je bezbedno i razborito gurati NATO u Ukrajinu, u Gruziju".
"Pitanja Krima i Donbasa pojavila su se nakon učešća SAD u puču protiv Janukoviča, jer pre toga Rusija nije tražila Krim. Ono što je Janukovič pregovarao sa Rusijom bio je dugoročni zakup kako bi ruska pomorska baza bila u Sevastopolju, i tu bi bila najmanje do 2042. godine. U Donbasu se vodila debata o autonomiji, ali nije to bilo ništa slično ratu", podsetio je on.
Podsetio je i da je nakon svrgavanja Janukoviča, niz vlada u Evropi i u SAD naoružao Ukrajinu, modernizovao ukrajinsku vojsku i milijarde dolara uložio u naoružanje.
Za njega je, kaže "strašno" što je konflikt mogao da se izbegne krajem 2021.godine, ali se do to nije dogodilo.
"Predsednik Putin je stavio na sto tri zahteva: nema NATO proširenja, Krim ostaje u sastavu Rusije, i da se primene sporazumi iz Minska. Sjedinjene Države su to odbile", istakao je Saks.
Ovaj ekonomski stručnjak nezadovoljan je što se specijalna vojna operacija u Ukrajini u zapadnim medijima "posmatra kao rat jedne osobe".
"Ovo nije rat jedne osobe. Ovo je rat koji ima svoje razloge i, kako je rekao fon Klauzevic, to je nastavak politike drugim sredstvima i to treba da shvatimo što jasnije, da bismo mogli da okončamo rat što pre, jer ljudi pate svaki dan", istakao je on.
"Obama zadužio CIA da svrgne Asada"
Džefri Saks dotakao se i situacije u Siriji. Na pitanje novinara da li je svestan da je Bašar Asad "bio diktator koji je klao svoj narod", odgovorio je jednostavnim "ne".
Novinar "Njujorkera" zaprepašćeno je ponovio: "ne?"
"Svestan sam mnogo više nego što ste vi svesni o Siriji, jer znam mnogo o svakodnevnim događajima od proleća 2011. pa nadalje, i pozivam i vas da to sagledate ozbiljno", upozorio je on.
Saks je podsetio da su 2011. godine Sjedinjene Države odlučile da svrgnu Asada, a negde oko 2012. godine predsednik Obama je CIA dao zadatak da na Bliskom istoku rade na svrgavanju Asada.
"Asad je bio saveznik Rusije. Često, smešno, u našim medijima kažemo da je Putin ušao u Siriju, jer ljudi ne razumeju da je Obama zadužio CIA da svrgne Asada, a SAD su blokirale mirovne pokušaje koji su bili vrlo blizu ostvarenja 2012", utvrdio je Saks.
Kurir.rs/RT Balkan
NE PROPUSTITE
