KAKO BI UKRAJINA MOGLA DA POVRATI KRIM? Dronovi će biti prvi talas napada, Rusi su veoma zabrinuti zbog toga, NEĆE IMATI IZBORA
Foto: AP/Efrem Lukatsky, Printscreen/Twitter

istočni front

KAKO BI UKRAJINA MOGLA DA POVRATI KRIM? Dronovi će biti prvi talas napada, Rusi su veoma zabrinuti zbog toga, NEĆE IMATI IZBORA

Planeta -

Dok se danima isčekuje da Ukrajina pokrene kontraofanzivu sa ciljem da povrati svoje okupirane teritorije, satelitski snimci pokazuju da ruske snage grade mrežu odbrambenih linija duž obale Krima, pripremajući se za moguće ukrajinsko napredovanje na poluostrvu.

Eksperti kažu da je postalo mnogo vojno održivije da bi Ukrajina na kraju mogla da povrati crnomorsko poluostrvo, koje je rusija pripojila 2014. godine.

„Krim će biti oslobođen. Za nas nema povratka“, rekla je Tamila Taševa, izaslanica ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog podstičući ukrajinski plan prioritetnih mera koji tr+-eba da se usvoji.

Njeni komentari zasnovani su na očekivanju koje raste u Ukrajini i širom sveta da će Zelenski ispuniti obećanje koje je dao prošlog leta i poništiti rusku devetogodišnju aneksiju Krima.

Uoči očekivane kontraofanzive Ukrajine, i više od 14 meseci nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo punu invaziju na susednu zemlju, došlo je do primetne promene u narativu o tome kako ratom razorena zemlja može da povrati kontrolu nad svojom aneksijom. teritorija.

Taševa je rekla da je Zelenski već dao uputstva zvaničnicima kako da deluju „odmah nakon deokupacije Krima“.

Volodimir Zelenski
foto: EPA / UKRANIAN PRESIDENTIAL Press Office

Rusi se takođe pripremaju za mogućnost da bi Krim uskoro mogao da se nađe na prvoj liniji rata. To je rekao penzionisani pukovnik američkog marinskog korpusa Mark Cancian, viši savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), za Njuzvik, ukazujući na obimna utvrđenja koja su primećena duž obale poluostrva i ruske mornaričke baze Sevastopolj poslednjih nedelja, dok se Rusija priprema za ukrajinsko napredovanje.

Serija ofanziva

"Povratak Krima je moguć, ali to neće biti lak podvig i možda neće doći tako brzo kako se očekivalo", rekao je Kancijan, koji je ocenio da će Ukrajina verovatno pokrenuti seriju ofanziva tokom dužeg vremenskog perioda kako bi povratila svoje okupirane teritorije — Donjeck i Luganske oblasti, Herson, Zaporožje i Krim.

"To neće biti samo jedna ofanziva koja će izbaciti Ruse. Oni će pokrenuti ovu ofanzivu, ona će trajati mesec dana, a onda će kulminirati", rekao je Kancijan.

"A onda će uslediti faza obnove za pokretanje sledeće odbrane možda krajem leta. Videćete tu dinamičnu igru, napad, osvojite teritoriju, zaustavite se, ponovo izgradite, ponovo napadnite", nastavio je on.

Ukrajina, Bahmut
foto: Youtube Printscreen/Reuters

„To je dinamika koju smo videli u Španskom građanskom ratu, koji je trajao dve i po godine, a pobednička strana je pokrenula niz ofanziva, od kojih je svaka zauzela više teritorije.

Penzionisani general-potpukovnik Stiven Tviti, bivši zamenik komandanta američke evropske komande i uvaženi saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA), složio se, napominjući da postoji oko 800 milja spornog graničnog prostora između Rusije i Ukrajine.

„Ne vidim da Ukrajinci pokušavaju da napadnu da zauzmu čitavih 800 milja graničnog prostora, sve od Donbasa, od Hersona, do Krima“, rekao je Tvitti.

„Ono što vidim je da Ukrajinci zauzimaju male delove terena, kao što su uradili prošlog leta...serija ofanzivnih operacija umesto ogromne ofanzivne operacije velikih razmera.

Napad dronovima

Prva linija ukrajinskog napada u širem pokušaju oslobađanja Krima verovatno će uključivati upotrebu bespilotnih letelica, rekao jeSemjuel Bendet, pomoćni viši saradnik i savetnik u Centru za novu američku bezbednost.

„Dronovi će biti prvi talas napada i Rusi su veoma zabrinuti zbog toga... Ovo bi bio napad velikih razmera i Rusi neće imati drugog izbora nego da pokušaju da se brane od ovih dronova“, rekao je Bendet.

Ukrajina već mesecima ispituje rusku protivvazdušnu odbranu na Krimu slanjem dronova iz vazduha, rekao je Bendet i dodao da je Krim „definitivno visoko na ukrajinskom dnevnom redu“.

dron, bespilotna letelica
foto: Shutterstock/sibsky2016

24. aprila Krim su potresle eksplozije. Guverner Sevastopolja, koji podržava Moskva, Mihail Razvožajev rekao je na svom Telegram kanalu da je ruska Crnomorska flota odbila napad dve pomorske bespilotne letelice. Ukrajina nije preuzela odgovornost za napade dronovima. Nekoliko meseci ranije, Sergej Aksjonov, ruski političar koji obavlja funkciju šefa Krima rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass da ukrajinski dronovi predstavljaju najveću pretnju poluostrvu.

„Ukrajina takođe počinje da koristi vojne bespilotne letelice većeg dometa, a Rusija je zabrinuta“, nastavio je on.

Bendet je objasnio da je Rusija zabrinuta da će Ukrajina koristiti veliku količinu ovih bespilotnih letelica da nadvlada rusku protivvazdušnu odbranu i primora Ruse da potroše svoju municiju kako bi pokušali da ih obore, kao i da će ovi napadi dronovima otkriti ruske pozicije i biti praćeni raketnim udarima dugog dometa.

Anton Geraščenko, savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, rekao je da je sukob koji je u toku „rat bespilotnih letelica“.

"Oni su ovde super oružje", rekao je.

Dronovi, dodao je Geraščenko, koštaju „mnogo manje“ od tenkova i omogućavaju Ukrajini da uništava ruske snage „na velikim udaljenostima bez ulaska u direktan borbeni kontakt“.

Ektended Siege Kancijan je ocenio da će biti „produžene opsade“ u pokušaju Ukrajine da povrati Krim.

Krim
foto: Printscreen EMSC, Fonet, Shutterstock

Ukrajina će pokušati da odseče Krim, skine strateški vitalni most u Kerčkom moreuzu koji povezuje Rusiju sa Krimom i „samo ga stisne tokom vremena i učini ga neodrživim za održavanje“.

"To će biti teško, ali to je moguće", rekao je Cancian. „Sada je to više moguće, jer je ukrajinska vojska stekla mnogo opreme, iskustva i obuke. Tako da bi im to pomoglo da povrate Krim.

Sprečite ponovno snabdevanje

Tvitti je rekao da će Ukrajina morati da preduzme mere da spreči Rusiju da se snabdeva sa Krima, „bilo da se radi o logistici ili o trupama“. Krim bi mogao biti u kalkulaciji Ukrajine u početku, ili bi oni mogli prvo pokušati da napadnu negde drugo što je ranjivo. To bi ih možda moglo postaviti u dobru poziciju da napadnu Krim“.

Da bi zadržala Krim, Ukrajina će morati da postavi trupe širom poluostrva, rekao je Tvitti.

„Ne možete da ga osvojite osim ako niste u stanju da stavite trupe na zemlju, a ako ne možete da zadržite taj teren, onda nećete moći da ga zadržite“, rekao je on.

Zbog toga bivši zamenik komandanta američke evropske komande smatra da Ukrajina ne bi trebalo da pretvara zauzimanje Krima kao prvu fazu svoje predstojeće ofanzive.

Ukrajina, rat u Ukrajini
foto: EPA/Atef Safadi

„Ako su prvo pokušali da krenu na Krim, po mom mišljenju, oni nemaju vatrene sposobnosti velikog dometa da bi izolovali Krim, a njihova pomorska sposobnost nije izgrađena da bi zaštitila Krim. Zato se zalažem za preduzimanje uzastopnih ofanzivnih operacija dok se ne stvore uslovi, tako da možete u potpunosti da uložite sve na Krim da uništite Ruse i izolujete i zauzmete poluostrvo“, dodao je Tvitti.

Savetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak uveren je da će trupe njegove zemlje biti na Krimu za samo pet meseci.

„Sigurno, za vrlo kratko vreme, sa istorijske tačke gledišta, to je vrlo malo, šest meseci, ili pet, ili sedam meseci, bićemo na Krimu“, rekao je on u intervjuu koji je 5. aprila.

"Možda je ovo previše optimistično, ali to je optimizam koji je matematički proveren. Još jednom kažem, Rusija nema dovoljno resursa da obuzda situaciju. Logika rata je apsolutno očigledna i mi ćemo sigurno moći da govore o apsolutno efikasnoj budućnosti Krima“.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track